Dobročinstvo je da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, on tebe, zaista, vidi.
(Buharija i Muslim)


Post

“Post je tajna između čovjeka i njegovog Stvoritelja”

Post je tajna između čovjeka i njegova Stvoritelja, pa onaj ko se čitav dan susteže od konzumiranja hrane, pića i drugih užitaka koje kvare post, on je to činio doista, radi Boga, s obzirom na to da je tokom dana mogao pronaći trenutak i nešto od toga konzumirati, a da ga ljudi ne vide. Zato možemo reći da onaj ko isposti čitav dan on je to doista radio radi Boga, a ne radi nekog drugog“, rekao je u razgovoru za Fenu Ahmed ef. Purdić, magistar teoloških nauka, dan uoči početka ramazana.

Purdić je pojasnio da je institucija posta kao obreda pomoću kojeg se čovjek približava Bogu prisutna u svim nebeskim knjigama, a to nam ajet u Kur'anu eksplicitno potvrđuje: „Propisan vam je post kao što je bio propisan i onima prije vas, “ te riječi „onima prije vas“ ukazuju na poslanike i njihove narode koji su živjeli prije Muhameda, a.s., kao što su Ibrahim, Musa, Davud, Isa i drugi Božiji poslanici.

Naglasio je da su korisiti posta velike jer postom čovjek jača svoju volju i karakter. Postom čovjek pokazuje sebi i drugima da kada čvrsto odluči može vladati svojim prohtjevima i željama i da on tada upravlja njima, a ne obrnuto, jača osjećaj i ljubav prema blagodatima koje mu je podario Uzvišeni Bog i mnoge druge.

Na pitanje kakav je odgojni i socijalni aspekt posta Purdić je odgovorio da je odgojni aspekt posta očit u sustezanju od svega što je ružno pa makar to bile i ružne riječi i misli, dok socijalni aspekt posta se vidi u obaveznosti sustezanja od hrane za sve muslimane, bez obzira na to da li su imućni ili siromašni, te davanje dobrovoljne i obavezne sadake i vitra siromašnima, jetimima, bez obzira na to kojoj vjeri pripadali, jer zahvaljujući postu imaju više razumijevanja prema nevoljama siromašnih.

Savremena medicina sve više govori o postu jer je ustanovila da post donosi brojne koristi u liječenju mnogih bolesti kao što su: bolesti jetre i probavnih organa, otklanja gojaznost, bolesti zakrečenja arterija (arterioskleroze), povišenog krvnog pritiska i bolesti bubrega. Općenito govoreći, post je lijek za brojne tjelesne bolesti, kaže Purdić.

Božiji poslanik Muhammed a.s. prenosi da je Allah rekao: „Post je Moj i Ja ću za njega (posebno) nagraditi“ , te odgovarajući na pitanje zašto Bog samo post pripisuje sebi iako se i druga dobra djela kao što su namaz (molitva), sadaka (udjeljivanje) i sl. čine radi Njega, učenjaci kažu da je to zbog toga što se jedino kod posta očituje potpuna iskrenost.

Naime sva ostala dobra djela su javna, vidljiva i ljudi ih gledaju te ih neko može raditi radi ljudi, da bi ga pohvalili ili da bi dobio njihovu naklonost, a ne da ih čini radi Boga, međutim, kod posta to nije tako, a druga odlika posta nad ostalim dobrim djelima jeste da za post slijedi posebna nagrada.

– Kao što vidimo nagrada za post je posebna i neograničena i to je zbog toga što je suština posta suzdržavanje tj. sabur i veličina nagrade zavisi od količine uloženog sabura (strpljenja) – ističe Purdić.

Purdić je citirajući hadis Poslanika Muhammeda a.s.: “Post je štit, pa kada neko od vas posti, neka ne govori bestidan govor, neka ne podiže svoj glas (ne viče), a ako ga neko od ljudi bude grdio ili ga bude napadao, neka kaže: “Ja sam postač!”, rekao da iz ovih riječi vidimo drugu dimenziju posta, a to je da se postač suzdržava od svega što je ružno: ružnog govora, ružnog postupka, pa čak i raspravljana i ružnih misli.

– Ova dimenzija posta je mnogima teža jer veliki dio postača ostavljaju hranu i piće od zore do zalaska sunca, ali im je mnogo teže ostaviti neku ružnu naviku. Mnogi tokom dana izbace cigarete iz svojih usta, ali ne izbace tuđe mahane iz svojih usta. Zato se može reći da postoji više vrsta postača.

Na konstataciju da ramazan dolazi u danima kada su temperature visoke, pa je samim tim i post otežan Purdić je savjetovao da postači trebaju nastojati da na što lakši način izvršavaju Božije naredbe, a ne da otežavaju sebi pri izvršavanju tih obaveza jer se time ne stiče dodatna nagrada.

– Stoga Uzvišeni Bog na više mjesta u Kur'anu kaže: „Allah želi da vam olakša a ne oteža.“ Što znači u ovim dugim toplim danima ako smo u mogućnosti da na što lakši način ispostimo ovaj mjesec učinimo to i to nije grijeh, naprotiv od nas naša vjera traži da sebi olakšavamo izvršavanje vjerskih i svjetovnih poslova, pojasnio je Purdić.

Dodao je da je činjenica da se za neke poslove i zadatke treba žrtvovati i uložiti dosta truda, ali su i rezultati i nagrada za njih velike. Svi znamo da u pojavnom, materijanom svijetu iza velikih rezultata stoje velika odricanja i dosta prolivenog znoja, tako je i s postom u ramazanu, nije ga lahko ispostiti u ovim danima, ali i nagrada koja slijedi za post nije mala i ne nudi se svakoga dana.

– Naši preci u Bosni i Hercegovini su znali u ovakvim toplim danima raditi teške fizičke poslove i istovremeno postiti, a mi danas imamo mehanizaciju na poljima, klimatizirane kancelarije i općenito govoreći imamo puno bolje uvjete za rad, pa se nadam da ćemo i mi uz Božiju pomoć nastaviti stazama kojom su hodili naši dobri prethodnici- kazao je Purdić.

Na kraju razgovora naglasio je da je post u ramazanu prije svega stvar iskrene želje i čvrste volje pojedinca da se pokori Božijoj naredbi, ali isto tako postoje ljudi koji i pored najbolje želje i velike volje da poste oni to nisu u stanju bilo zbog svoje bolesti, starosti ili teških uvjeta rada i za takve je u islamu određeno da te dane naposte kada ozdrave, odnosno kada budu mogli. Ako su pak u pitanju bolesnici za čije ozdravljenje nema nade ili starci oni će za svaki dan dati jednu fidju (iskupninu), rekao je za Fenu mr. teoloških nauka Ahmed ef. Purdić.

Ramazanski post i zdravlje

Post u mjesecu Ramazanu, post u obliku u kojem ga prakticiraju muslimani, objavljen je II godine po Hidžri, odnosno 624. godine po Miladu, tj. po rođenju Isaa a.s. Ramazanski post je treći islamski šart – uvjet.

Post je kroz historiju ljudskog roda bio stalno prisutan kao dio Objava Uzvišenog Stvoritelja koje su dostavljane svim Božijim poslanicima od Adema a.s. do psljednjeg Božijeg poslanika Muhameda s.a.v.s., tako da su i raniji Božiji vjerovjesnici donosili svojim narodima obavezujuće poruke i upute o postu, tako da ga susrećemo i kod drugih religija i kao dio prakse sljedbenika tih vjerskih učenja – katolika, ortodoksa, jevreja i drugih. Mada se post kod nemuslimana razlikuje od posta muslimana, post je uvijek obligatni, obavezni dio vjerske doktrine i prakse.

Stari narodi su empirijski-posmatranjem uočavali da post, kao i druge vrste prakse koja osnažuje volju, strpljenje i izdržljivost, ima pozitivne efekte na ukupni duhovni i materijalni napredak naroda. Legenda kazuje da je grčki filozof Sokrat boravio u nekim ratnim pohodima u zemlji Tračana i da je tamo uočio praksu njihovih ljekara da se kod bolesnika bave, pored tjelesnih aspekata bolesti, i duhovnom stranom i zdravlja i liječenja. Vrativši se u Grčku poručio je svojim sunarodnjacima ljekarima da Tračani imaju bolju medicinu, jer stoje na stanovištu da istovremeno treba liječiti i tijelo i duh. Antički grčki liječnik, osnivač medicine, koji je živio u IV vijeku prije Isaa a.s., Hipokrat, poklanjao je značajnu pažnju postu i smatrao ga važnim sredstvom u borbi protiv bolesti.

Međutim, muslimani ne poste da bi bili zdravi. Post je ibadet. Muslimani poste da bi se približili Uzvišenom Stvoritelju, da bi zadobili Božiju milost, da bi iskazali bogobojaznost. Poznato je da se hadis “Postite da biste bili zdravi” smatra slabim (daif) i takvim su ga smatrali i Et-Taberani, Ebu Neim, hafiz el-Iraki. To jasno proističe i iz Kur’anskog teksta 183. i 184. ajeta sure Bekare: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas, da biste se grijeha klonili, ito neznatan broj dana; a onome od vas ko bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.” (Kur’an Časni: Sura Bekara: 183. i 184. ajet)

Polazeći od jednog od osnovnih principa islama, u čemu je saglasna islamska ulema i drugi učenjaci, koji imaju pozitivan stav prema islamu i praksi muslimana, da je u svemu onom što je Allah đ.š. naredio dobro i u svemu onom što še Allah đ.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po postača, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Uzivišeni Stvoritelj je, stvoriši čovjeka kao umno biće, propisao i obavezu iskazivanja takvaluka-bogobojaznosti prema Gospodaru Uzvišenom, te odredio parametre kojima se mjeri ta bogobojaznost, ali je odredio i granice u kojima obaveza neće dovesti do štetnih posljedica kod vjernika.

Post je jedan od najznačajnijih parametara mjerenja stepena takvaluka i imana kod vjernika a uslovi pod kojima se post provodi ili ne provodi su granice koje osiguravaju da islamski post neće imati štetne posljedice po zdravlje postača. Sa zdravstvenog aspekta ramazanski post ima dvije komponente: duhovnu – mentalnu – psihičku i somatsku ili tjelesnu komponentu. Islamski post utiče na jačanje volje postača, osposobljava ga da kontroliše i gospodari svojim strastima, jača kod postača samoprijegor, razvija osjećaj za disciplinu, intenzivira razmišljanje postača o Stvoritelju Uzvišenom, Njegovim blagodetima, moći i milosti prema ispravnim vjernicima, post osnažuje i čeliči karakter postača, snaži njegov duh i volju.

Post, kao odgojni metod razvijanja samosavlađivanja, strpljenja i izdržljivosti bio je poznat i starogrčkim pedagozima. Starogrčki pedagozi išli su i dalje, gladnim učenicima bi prinosili obilne, mirisne obroke, a prije nego bi oni kušali jelo ono bi bilo uklonjeno.

Razmatrajući aspekt somatske ili tjelesne komponente posta i uticaja posta na fizičko zdravlje postača, moramo poći sa stanovišta da je post namjenjen zdravim ljudima i da se preporučuje zdravima, te da se ne smije olahko prići preporuci da neko u određenom zdravstvenom stnju može ili ne može postiti. Smatramo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih postača a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu okvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja.

Smatra se korisnim pošteda probavnog sistema od unosa hrane i pića za određeni period vremena, što je u ramazanskom postu definisano vremenom od sehura do iftara. U tom periodu, obzirom da je matabolizam smanjenog intenziteta, dolazi do otplavljivanja nakupljenih štetnih produkata metabolizma, dolazi do smanjenja koncentracije masnoća u krvi, sniženja nivoa šećera-glukoze u krvi, stabilizacije i sniženja krvnog tlaka, stabilizacije nekih hormonskih sistema, reducira se gojaznost, usporavaju mehanizmi razvoja zakrčenja krvnih sudova, itd. Značajan efekat posta je na srčano-žilni sistem i cirkulaciju krvi kod postača. Zbog značano smanjene funkcije probavnog sistema i sistema za izlučivanje mikraće, značajna područja vaskularnog sistema se isključju, a krv se djelomično povlači u depoe olakšavajući rad srcu, a djelomično se te rezerve krvi preusmjeravaju za opskrbu krvlju srca i centralnog nervnog sistema, što povoljno djeluje na srčani rad i pospješuje intelektualne sposobnosti postača. Kod islamskog posta intimni kontakti su dozvoljeni između iftara i sehura, tako da post ne ometa seksualne funkcije.

Pozitivni efekti posta ogledaju se i u pauziranju postača od eventualnog upražnjavanja štetnih navika: pušenja, konzumranja većih količina kafe i čaja, alkohola, opojnih sredstava. Post, bar privremeno, rasterećuje organizam ovih postača od opterećenja štetnim materijama.

Post blagotvorno djeluje i na ozdravljenje karakternih osobina postača. Postači se uzdržavaju od laganja, ogovaranja, potvore, zavidnosti, kovanja neprijateljskih planova, što unapređuje međuljudske odnose i razvija kohezione snage koje jačaju porodične, komšijske i džematske veze, utiče na poboljšanje mađudržavnih veza, dovodi do stišavanja ili prekida ratnih dejstava, jer, šejtani prokleti su vezani u toku Mubarek Ramazana, pa su njihovi uticaji na ljude samnjeni.

Kod nekih zdravstvenih stanja post može pričinjavati značajna poteškoće i post bi se teško podnosio. Neka od tih stanja su: smanjenje zapremine želuca zbog bolesti ili hirurške intervencije, stanja značajnih krvarenja i malokrvnosti, iscrpljenost – kaheksija kod malignih bolesti, teže forme šećerne bolesti, koje zahtjevaju inzulinsku terapiju i redovnu dijabetičnu ishranu, ovisnost o lijekovima koji se često primjenjuju, npr. koronarodilatatori kod angine pektoris, trudnoća i dojenje, rad na poslovima koji zahtjevaju enormni fizički napor, obilno znojenje i izvode se u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima: rudari – jamski radnici, livci, topioničari, radnici na topljenju stakla, itd., i druga oboljenja koja zahtjevaju poseban i intenzivan higijensko-dijetetski režim.

Istraživanja uticaja ramazanskog posta na zdravlje postača zasnovana na naučnim činjenicama, to jest, medicinska saznanja zasnovana na naučnim dokazima, provedena u više istraživačkih ustanova, kao što su: Institut za istraživanja uticaja ramazanskog posta Hasan II, na Medicinskom fakultetu u Maroku, na Institutu u Lilu, Francuska, u Centru za medicinska istraživanja Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu, i drugdje, govore da ramazanski post ima značajne efekte na metabolizam i zdravih i bolesnih postača. Uočen je koristan efekat, naročito, na regulisanje masnoća u krvi, povoljan efekat kod oboljelih od čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, na poboljšanje regulacije šećera u krvi, na neke hormonske poremećaje. Ramazanski post blagotvorno djeluje na uspostavu pravilnog ritma spavanja, fizičke aktivnosti, navika u ishrani, itd., što može rezultirati uspostavljanju ispravnog stila života, poboljšati i unaprijediti zdravlje te spriječiti dalja oštećenja zdravlja.

Najbolji pregledni članak iz ove oblasti dali su Layla Mammo i saradnici koji je objavljen u Biltenu Istraživačkog centra Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu. Autori su zaključili da su efekti ramazanskog posta značajni, ali da su rezultati istraživanja često protivriječni zbog nedovoljno izgrađenih standarda u metodologiji ovih istraživanja, te da često istraživači ne uzimaju u obzir ili u radovima ne prikazuju godišnje doba i sezonu kada je Ramazan bio u vrijeme istraživanja, te da je obavezno u istraživanjima uzetri u obzir i socijalni i ekonomski status ispitanika, postača i kontrolne grupe ispitanika.

Razmatrajući pitanje ramazanskog posta sa zdravstvenog aspekta možemo zaključiti sljedeće:

1.Pošto ramazanski post, sa islamskog vjerskog stanovišta, ima velike fadilete-vrijednosti, a kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, to u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, koji ima određeno vjersko znanje a zna i sklon je cijeniti vrijednost islamskog, a naročito ramazanskog posta

.2.Ipak, potpuno je jasno i poznato, da su milioni zdravih muslimana postili kroz mnoge genaracije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje.

Hosting by

© Medžlis Islamske zajednice Bijeljina

Na vrh