Meni najbliži od vas bit će oni koji imaju najljepši ahlak, koji su skrušeni i koji mire i zbližavaju.
(Tirmizi)


Obraćanje reisu-l-uleme na otvaranju 23. zasjedanja Evropskog vijeća za fetve

Obraćanje reisu-l-uleme na otvaranju 23. zasjedanja Evropskog vijeća za fetve

Sarajevo, 26. juni 2013. (MINA) – U novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu u utorak navečer (25. juni 2013.)  počelo je 23. zasjedanje Evropskog vijeća za fetve i istraživanja.

Evropsko vijeće za fetve i istraživanja je neovisna, specijalizirana, islamska znanstvena ustanova osnovana 1997. godine sa sjedištem u Dablinu, Republika Irska.

Na otvaranju zasjedanja obratio se i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

reisu-l-ulema-govor

 

 

 

 

 

 

MINA u cijelosti prenosi obraćanje reisu-l-uleme:

Eminencije, ekselencije, poštovani alimi, braćo i sestre.

Nakon zahvale Stvoritelju svjetova i salavata na Njegova Poslanika, a.s., na njegove vjerne ashabe i sve dobre muslimane do Sudnjega dana, dozvolite mi da posebno poselamim one koje je Uzvišeni Allah obdario znanjem i mudrošću i odredio da budu nosioci ideja Njegovih vjerovjesnika.

Posebno selamim šejha Jusufa Qaradawia i ostalu braću, prisutne u Sarajevu. Selame upućujem i bosanskim alimima, muftijama, profesorima islamskih fakulteta i medresa i drugima.

Koristim se prilikom da poselamim člana Predsjedništva BiH Bakira  Izetbegovića i ostale zvaničnike, predstavnike političkog i kulturnog života naše domovine Bosne i Hercegovine i sve vas, braćo i sestre.

Okupljeni smo danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ovom monumentalnom zdanju našeg muslimanskog intelektualnog nasljeđa. Mi smo ponosni na to što se u ovoj našoj kući čuvaju riznice dragocjenog znanja i što su u njoj pohranjena svjedočanstva o našoj prošlosti i poduke za budućnost. Ovo je prilika da se zahvalim plemenitim darovaocima koji su materijalno pomogli da se ovo zdanje izgradi, kao i onima koji su bdjeli nad tim važnim poslom.

Također želim naglasiti da smo ponosni što smo domaćini  na zasjedanju Evropskog vijeća za fetve. Za nas je ovo jedan od najznačajnijih skupova uleme u 1434. hidžretskoj godini u našoj Bosni i Hercegovini.

Evropsko vijeće za fetve danas je jedno od najznačajnijih tijela evropskih muslimana. Nastalo je iz potrebe da se promišlja muslimanska stvarnost u Evropi i da se daju odgovori na izazove s kojima se susrećemo mi koji živimo na ovom kontinentu.

Vođeni idejom vjere i imperativom da se traga za znanjima koja bi mogla dati odgovore na ljudsku zapitanost o svrsi i ciljevima života, o ljudskoj ulozi na dunjaluku, o etičkim i moralnim dilemama, te obavezama i pravima koja iz njih proističu, muslimani su, tokom povijesti, obrazovali krugove učenjaka. Tako su nastajale škole mišljenja, kao pokušaji iznalaženja mogućih odgovora na mnogobrojna pitanja koja su se postavljala.

Intelektualnih krugova je bilo i na istoku i na zapadu. S druge strane, Evropa je bila izazovna i za muslimane, i za kršćane, i za Jevreje. Brojni su primjeri susretanja upravo na njenom tlu. Kulturno-civilizacijska razmjena u Mediteranu traje stoljećima među sljedbenicima Knjige.

Danas, možda i više nego ranije, svi smo pozvani na zalaganje za zajednički život, na susretanje različitih stvarnosti u kojima doživljavamo svoje rađanje i rast, kako na lokalnom i regionalnom, tako i na međunarodnom planu. Naš svijet danas vapi za utvrđivanjem temeljnih vrijednosti, na kojima će se graditi društvo oslonjeno na vjeru u Jednoga Boga.

Svete knjige (kitabi) podjednako naglašavaju ljudsko dostojanstvo i ljudsko poslanje i mjesto u pojavnom svijetu, s obavezama i pravima koja u sebi nosimo rađanjem. Pitanje koje je pred nama jeste: hoćemo li se uistinu znati „natjecati u dobru“ u ime Onoga Koji nam je „put dobra i put zla pokazao“, istrajavajući u „svetom bratstvu“, kao jedinom mogućem ispravnom putu. Ovo je pitanje koje ostaje „otvoreno“ i koje može biti temelj budućih susretanja između naših različitih tradicija i mentaliteta.

Muslimani na Zapadu, od Andaluzije do Bosne i Hercegovine, davali su sve od sebe da doprinesu kulturnom i civilizacijskom rastu i prožetosti različjem evropskog kontinenta. I danas, kao i prije, ostajemo privrženi istoj ideji „međusobnog pomaganja u dobru i čestitosti“, kao zalogu očuvanja ljudskog dostojanstva.

Vođeni Božijom riječju, ugledajući se u uzoritost Poslanika, a.s., i čestitost naših dobrih prethodnika, radeći za dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini, mi, bosanski muslimani, sa svojom Islamskom zajednicom, želimo doprinositi ukupnom dobru i razumijevanju među ljudima. Blaga riječ, dobro djelo i brižan postupak, te odlučnost da se suprostavimo hrđavim djelima, ostaje naša obaveza, koju smo prihvatili.

Draga braćo i sestre, cijenjeni učesnici zasjedanja Eropskog vijeća za fetve, u nadi da će vaš rad u ovih nekoliko dana biti u službi visokih moralnih ciljeva za dobro svih nas, u ime muslimana i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini želim vam da se ugodno osjećate u Bosni i Hercegovini i da polučite dobre rezultate.

Želim vam puno dobra i uspjeha!

Wa as-salāmu ‘alaykum!

Hosting by

© Medžlis Islamske zajednice Bijeljina

Na vrh