Svečanim presijecanjem vrpce, u Foči je u subotu 4. maja 2019. godine, 470 godina od prvobitne izgradnje i nešto više od četvrt stoljeća od njenom potpunog uništenja, otvorena ponovno sagrađena džamija Aladža, koja je bila kulturno-historijski spomenik Bosne i Hercegovine, simbol grada Foče i remek-djelo islamske arhitekture osmanskog perioda.
Vrpcu su, između ostalih, zajedno presjekli član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, turski ministar kulture i turizma Mehmet Ersoy, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, a čast da otvori džamiju Aladžu pripala je Azizi Salčin, majci mladića koji je ubijen u Foči za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Time je fočanska ljepotica i simbol ovoga grada zvanično ponovo otvorila vrata svim vjernicima.
Svečanoj ceremoniji otvorenja ponovno sagrađene Aladže u Foči prisustvovalo je više od 5.000 vjernika i veliki broj zvanica. Tokom programa svečanog otvorenja, prisutnima su se, između ostalih, obratili član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, turski ministar kulture i turizma Mehmet Ersoy, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, ambasador SAD-a Eric Nelson, ambasador Turske Haldun Koč i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.
U vjerskom dijelu programa nastupili su učači Kur'ana iz Turske i BiH. Pred sami čin presijecanja vrpce, dovu je proučio Burhan Isliyen, zamjenik predsjednika Uprave za vjerske poslove. Nakon presjecanja vrpce, u Aladži je klanjan podne-namaz.
Svečana ceremonija otvorenja fočanske džamije je uz velike mjere osiguranja protekla dostojanstveno i u najboljem redu.
Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.
Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki djelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.
Početkom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, od aprila do juna 1992. godine niti jedna džamija u Foči nije pošteđena razaranja, a kompletna infrastruktura MIZ Foča u potpunosti je uništena. Osim Aladže, koja će biti otvorena danas, obnovljene su još dvije fočanske džamije: Atik Ali-pašina i Careva džamija.
Nakon završetka agresije, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedninjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.
(Anadolija)
