Gradska vijećnica, jedan od najvažnijih simbola kulturne i historijske baštine Sarajeva, obilježava 32. godišnjicu svog stradanja.
U noći sa 25. na 26. august 1992. godine, tokom agresije na Sarajevo, Vijećnica je pogođena i zapaljena, čime je uništena ogromna kolekcija rukopisa, knjiga i dokumenata neprocjenjive vrijednosti. Ovaj tragični događaj ostavio je dubok trag u srcima građana Sarajeva, ali i šire javnosti.
Izložba će biti otvorena za posjetioce tokom cijele godine, pružajući priliku da se svi koji je posjete povežu s prošlošću i reflektuju na trenutke koje ne smijemo zaboraviti.
Pored izložbe, u Vijećnici će biti upriličen koncert No Borders Orchestra, koji okuplja vrhunske muzičare iz zemalja zapadnog Balkana. Ovaj orkestar, poznat po svojoj misiji povezivanja različitih kultura kroz muziku, održat će koncert 4. septembra u 20 sati, sa slobodnim ulazom za sve posjetioce. Koncert predstavlja simbol zajedništva i nade, te podsjeća na snagu umjetnosti u prevazilaženju razlika.
Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana.
U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je sa srpskih agresorskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je vatrena stihija odnijela oko dva miliona knjiga, koje su govorile o historiji Bosne i Hercegovine i predstavljale nacionalno blago zemlje.
U noći 25. na 26. augusta 1992. godine brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim uposlenicima pokušavali su da spase neke od knjiga od požara, dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske sa okolnih brda.
Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Ponovo se uzdigla još prkosnija i još ljepša.
Njena poslijeratna obnova trajala je 18 godina, da bi se ovaj svjetski simbol susreta civilizacija vinuo iz pepela, prkosno uspravio, u svom autentičnom raskošnom izdanju. To je bila i pobjeda grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Svi dijelovi Vijećnice rekonstruisani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice pronađenih u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.
Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.
Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.
U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Preporod.info