www.faktor.ba…
“Ideja srednjeg puta program je koji je baziran na pozivu muslimanima na mudrost i dijalog s drugima, koji je između privrženosti vjernicima i tolerancije spram onih koji to nisu, koji sarađuje s muslimanskim zajednicama koje ga podržavaju i oprašta onima koji misle drugačije, vodi računa o utjecaju promjena koje donosi novo vrijeme, mjesto ili okolnosti u šerijatskopravnom mišljenju, obrazovanju i sudstvu, mudro uočava postupnost u pozivanju ljudi u islam, procesu reforme i promjena.”
“Ona je program koji spaja nauku i vjerovanje, materijalnu kreativnost i duhovnu veličanstvenost, snagu ekonomije i snagu morala. Ideja koja poziva na obnovu vjere iznutra i koja afirmira ono najbolje u našoj tradiciji: racionalizam teologa, duhovnost sufija i preciznost pravnika. Ideja srednjeg puta program je koji spaja inspirativnost prošlosti, suživot sadašnjosti i projekciju budućnosti, usklađen s trajanjem vjerozakona i promjenama vremena. Ova se ideja među muslimanima podrazumijevala do te mjere da se o njoj nije čak ni pričalo, ni pisalo. Umjerenost u vjeri jednostavno se živjela! Zato što je muslimanska zajednica odgajana na brojnim Poslanikovim, a.s., hadisima, poput onoga u kojem nas upozorava: Čuvajte se pretjerivanja u vjeri, to je uništilo one prije vas.”
Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ
Fotografije: Velija Hasanbegović
Hutba reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića, u kojoj upućuje na slijeđenje srednjeg puta i borbu protiv radikalizma, poprilično je odjeknula u bosanskohercegovačkoj javnosti. No, islamska filozofija srednjeg puta odavno je prepoznata u Islamskoj zajednici BiH kao jedini ispravni put.
Nakon zastrašujućih terorističkih napada u Parizu i nakon slučaja terorizma u sarajevskom naselju Rajlovac, razgovarali smo sa Senadom Ćemanom (1971), direktorom Centra za dijalog – Vesatijja, koji već četiri godine djeluje unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Senad Ćeman završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, specijalistički dvogodišnji studij arapskog jezika u Saudijskoj Arabiji, Fakultet šerijatskog prava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, magistrirao je na Katedri za šerijatsko pravo Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu na kojem je doktorand i na kojem radi kao asistent. Radio je kao imam, bibliotekar i nastavnik Islamskog prava (fikh) u Gazi Husrev-begovoj medresi.
STAV: Promociju srednjeg islamskog puta pokrenula je država Kuvajt. Institucionalizirana je u centre za dijalog širom svijeta. Možete li predstaviti tu ideju i gdje je do sada naišla na plodno tlo?
ĆEMAN: Ideja srednjeg puta predstavlja jednu od najznačajnijih odlika islama. Taj put zove se i put ravnoteže, sklada ili mjere. Predstavlja sredinu, ili ravnomjernost između dviju suprotnih ili suprotstavljenih strana, na način da nijedna strana nema mogućnosti da djeluje sama i eliminira drugu stranu, na način da nijedna strana ne uzima za sebe više nego što joj pripada i na način da ne ugnjetava drugu stranu niti joj nanosi zlo. Kao ilustraciju strana koje stoje jedna naspram druge ili su suprotstavljene možemo navesti primjere: Božanskog i ljudskog, duhovnog i materijalnog, ahiretskog i dunjalučkog, objave i razuma, prošlog i budućeg, individualnog i kolektivnog, realizma i idealizma, nepromjenljivosti i promjenljivosti itd.
Ideja srednjeg puta kur'anska je kategorija kojom se definira muslimanska zajednica u najširem smislu, ono što nazivamo ummet, čemu pripadaju svi muslimani, bez obzira na geografske i sve druge različitosti. I tako smo vas učinili zajednicom sredine (ummeten vesatan) da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. El-Bekare 143.
Ideja srednjeg puta program je koji je baziran na pozivu muslimanima na mudrost i dijalog s drugima, koji je između privrženosti vjernicima i tolerancije spram onih koji to nisu, koji sarađuje s muslimanskim zajednicama koje ga podržavaju i oprašta onima koji misle drugačije, vodi računa o utjecaju promjena koje donosi novo vrijeme, mjesto ili okolnosti u šerijatskopravnom mišljenju, obrazovanju i sudstvu, mudro uočava postupnost u pozivanju ljudi u islam, procesu reforme i promjena.
Ona je program koji spaja nauku i vjerovanje, materijalnu kreativnost i duhovnu veličanstvenost, snagu ekonomije i snagu morala. Ideja koja poziva na obnovu vjere iznutra i koja afirmira ono najbolje u našoj tradiciji: racionalizam teologa, duhovnost sufija i preciznost pravnika. Ideja srednjeg puta program je koji spaja inspirativnost prošlosti, suživot sadašnjosti i projekciju budućnosti, usklađen s trajanjem vjerozakona i promjenama vremena. Ova se ideja među muslimanima podrazumijevala do te mjere da se o njoj nije čak ni pričalo, ni pisalo. Umjerenost u vjeri jednostavno se živjela! Zato što je muslimanska zajednica odgajana na brojnim Poslanikovim, a.s., hadisima, poput onoga u kojem nas upozorava: Čuvajte se pretjerivanja u vjeri, to je uništilo one prije vas.
Ideja srednjeg puta nalazi plodno tlo svugdje gdje muslimani žive, zato što je prihvataju kao prirodnu i sebi svojstvenu. Ova ideja prihvatljiva je i nemuslimanima i ona nam se danas nameće kao spasonosna. O ovoj ideji u savremenom kontekstu počelo se pisati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme brutalnih obračuna vlasti s opozicijom u muslimanskim državama. Pale su teške optužbe i brojne žrtve. Posijana je klica proglašavanja muslimana nevjernicima, pošast međumuslimanske anateme (tekfir) i krenulo se u pravcu otvorenih antagonizama. Poslije 11. septembra ulazimo u period isključivosti: pojačane islamofobije s jedne i zloupotrebe islama s druge strane. S najviših svjetskih pozicija pozivalo se na “s nama ili protiv nas”.
Tu se osjetila potreba za glasom razuma. Tu su potrebu razumjeli u Kuvajtu, čija je vlada osnovala pri Vijeću ministara 2004. godine Međunarodni centar za srednji islamski put (El Merkezul alemijj lil vesatijje), prvi takve vrste u svijetu. Centar je organizirao dvije međunarodne konferencije o konceptu srednjeg puta, od 26. do 28. maja u Londonu i od 17. do 19. novembra u Washingtonu. Centar za dijalog – Vesatijja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini preveo je naučne radove s tih konferencija i objavio 2013. godine u publikaciji Srednji islamski put – društvene implikacije.
Pomenuti centar u Kuvajtu okupio je najeminentnija imena da na principu srednjeg puta kroz prizmu umjerenosti i dijaloga ponudi javnosti pisani koncept srednjeg puta. U narednih je nekoliko godina to uspješno i realizirano. Koncept je od strane običnih ljudi, vlada, ministarstava vakufa i vjerskih pitanja prihvaćen kao izbalansirani program baziran na razumijevanju parcijalnih tekstova Kur'ana i sunneta u svjetlu cjelokupnosti njihovih intencija, vodeći računa o ravnoteži između: razuma i Objave, materijalnog i duhovnog, prava i obaveza, pojedinačnog i općeg, između teksta Božije knjige i borbe na Allahovom putu, stvarnosti i želje, konstantnog i promjenjivog, između povezanosti s izvorom i doticanja onog savremenog, čvrsto se držeći izvora i cjeline, naprijed je ono što zaslužuje biti ispred, a poslije dolazi ono što treba biti iza. Koncept srednjeg puta stabilan je u pogledu ciljeva, a fleksibilan u sredstvima, vodi računa o suštini prije forme, o unutarnjem nad onim izvanjskim.
Primjer Kuvajta slijedili su Katar sa svojim Centrom za srednji put, Saudijska Arabija sa Centrom za nacionalni dijalog u Rijadu i Međunarodnim centrom za dijalog u Beču, Malezija sa Centrom za umjerenost, Bosna i Hercegovina sa Centrom za dijalog – Vesatijja i brojni drugi.
Svi uviđamo kako ne postoji alternativa dijalogu i umjerenosti. Upravo se stoga ta ideja nameće kao imperativ našeg vremena.
STAV: Možete li predstaviti četverogodišnje djelovanje Centra za dijalog –Vesatijja, koji djeluje u okvirima Islamske zajednice u BiH? Koji su to edukativni i naučno-istraživački projekti koje ste ostvarili?
ĆEMAN: Centar za dijalog – Vesatijja osnovan je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u julu 2012. godine kao ustanova Islamske zajednice, s misijom širenja i promoviranja kulture dijaloga, kako među muslimanima tako i među pripadnicima različitih religija i svjetonazora, a u skladu s ciljevima i misijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini definiranim izvorima islama i njenim normativnim aktima.
Sve su aktivnosti Centra transparentne i vidljive na stranici www.cdv.ba. Centar je zajedno s izdavačkom kućom El-Kalem štampao deset naslova, od kojih izdvajamo: Zajednica srednjeg puta – teorija i praksa islamske umjerenosti, knjiga 1 i 2, sa 41 referatom, na preko 1.000 stranica teksta; Ustanova fetve u globaliziranom svijetu; Muslimani i drugi; Srednji islamski put – društvene implikacije; Odnos između muslimana i nemuslimana – razmišljanja o nekim kur'anskim tekstovima; Uloga islama u jačanju svjetskog mira. U ovom izdavačkom projektu učestvovalo je 65 bosanskohercegovačkih alima. Sva pomenuta izdanja promovirana su u muftijstvima, čiji su promotori bili muftije, a svi imami dobili su besplatan komplet izdanja. Organizirane su radionice i panel-diskusije na temu Susret sa različitim tumačenjima islama za imame i članove nevladinih organizacija.
Centar je pripremio dva naučna istraživanja Vrijednosne orijentacije muslimanske omladine u Bosni i Hercegovini i Religioznost i rizična ponašanja adolescenata u urbanim sredinama Federacije Bosne i Hercegovine, kao i finansijski podržao štampanje desetak naslova koji afirmiraju ideju srednjeg puta i dijaloga. Centar u islamskim informativnim novinama Preporod od januara 2012. godine ima redovnu rubriku Vesatijjin forum, u kojem autori pišu o našem iskustvu i razumijevanju srednjeg puta islama.
Na talasima Radio Bira emitirane su emisije Srednji put i Nuhova lađa, u kojima je sa sugovornicima razgovarano na temu traženja mjere u razumijevanju i prakticiranju vjere općenito, a posebno u savremenom kontekstu i izazovima kojima je izložena Islamska zajednica i društvo. Centar je organizirao Govornicu, na kojoj su govorili dr. John Esposito na temu Muslimansko-kršćanski dijalog u 21. stoljeću: izazovi i perspektive; dr. Mato Zovkić na temu Vjera kao tradicija zajednice i kao osobni izbor i Ziauddin Serdar na temu Budućnost islama u Evropi.
Informacije o spomenutim i drugim aktivnostima dostupne su na internet-stranici Centra. Na taj je način Centar dao doprinos u obogaćivanju prije svega pisane riječi o umjerenosti islama i dijalogu. Osjećala se potreba da se pitanjem razumijevanja srednjeg puta islama institucionalno bavi jedna specijalizirana ustanova Islamske zajednice i spomenute aktivnosti samo su dio tih nastojanja. Kao odgovorna osoba za rad Centra mogu reći da je zadatak umnogome bio olakšan iskrenim stavljanjem svih uposlenika i kapaciteta Islamske zajednice na raspolaganje u procesu etabliranja i jačanja ove plemenite ideje. Zaista je lijep osjećaj kada ste u prilici da doprinosite ideji u koju vjerujete. Svi smo zajedno u Islamskoj zajednici učinili napor više da razumijevanje islama u našim krajevima bude prepoznatljivije po umjerenosti i ispravnosti.
(Kompletan intervju pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)
(Faktor.ba/Magazin STAV)