Islamska zajednica i popis stanovništva

U mnogim zemljama, gdje je popis stanovništva, domaćinstava i stanova redovna aktivnost statističkih institucija, vjerske organizacije nemaju poseban angažman prilikom priprema za popis kao i tokom popisa. Rezultate popisa koriste za analizu stanja svoje zajednice, brojnosti članova, duhovnosti društva i strateško planiranje. Povijesno gledajući, negativni društveno-politički procesi, ispolitizirane i neafirmirane obrazovno-kulturne organizacije usmjerile su Islamsku zajednicu BiH da se, pored primarne djelatnosti kao vjerska organizacija, bavi i djelatnostima koje imaju implikacije na cjelokupno bh. društvo, a naročito na interese Bošnjaka, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Prema Ustavu Islamske zajednice, koji je donio Sabor Islamske zajednice na svom zasjedanju u Sarajevu 26. 11. 1997. godine, nalazimo sljedeću definiciju: “Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju…“. Stoga, institucija koja je sebi u obavezu stavila brigu o zaštiti vrijednosti muslimana kao vjerske skupine i Bošnjaka kao naroda, Islamska zajednica učestvuje u svim značajnim procesima za muslimane i Bošnjake, od kojih  popis stanovništva u oktobru 2013. godine predstavlja jedan od najvažnijih u njihovoj povijesti.  Međutim, iako je predstojeći popis jedan od najvažnijih mirnodopskih trenutaka za Bošnjake i BiH, naročito jer je premješten iz okvira statistike u okvir politike, Islamska zajednica ne bi trebala svoje resurse trošiti na dnevno-političke rasprave o popisu, već se pripremiti za strateško planiranje nakon objave rezultata popisa, a koje će podrazumijevati, ukoliko se ukaže potreba, novitet i ključne preinake modaliteta njenog rada. Naravno, ovo ne znači da Islamska zajednica ne treba skrenuti pažnju na važne segmente popisa, moguće greške i manipulacije pri popisu, koje mogu biti katastrofalne za budućnost muslimana u BiH, te da ne treba pomoći da se popis provede u skladu sa zakonom. Stoga, u ovom članku smo naveli i koji angažman Islamska zajednica, u prvom redu imami, može imati u vezi s uspješnim provođenjem popisa.

Ovaj rad zapravo ima za cilj da ukaže koje su još teme, pored podatka o ukupnom broju muslimana u BiH, važne Islamskoj zajednici. Naime, rezultati popisa će pokazati koliko muslimana živi u BiH, koji su primarno ciljna grupa Islamske zajednice, ali će i predstaviti podatke o drugim temama koje su važne za budućnost i djelovanje Islamske zajednice te budućnost muslimana. Čitajući definicije popisa, kao i one koje koriste entitetske i državne institucije Bosne i Hercegovine, zaključujemo da popis stanovništva predstavlja najobuhvatnije statističko istraživanje jedne države kojima se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovnicima, domaćinstvima/kućanstvima i stanovima. Cilj popisa jest zabilježiti u određenom vremenskom periodu ukupan broj stanovnika u jednoj državi od osnovnih upravno-teritorijalnih jedinica do najviših, kao i onih lokalnih samouprava s posebnim statusom. Tako će predstojeći proces popisa obuhvatiti sva bh. naselja, sela, gradove, općine, kantone, entitete i Brčko Distrikt. Pored broja i teritorijalnog lociranja stanovništva, broja domaćinstava, stambenog fonda i odnosa  između stanovništva i objekata za stanovanje na određeni datum, popisom se nastoje skupiti relevantni podaci o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovnika jedne države. U tom kontekstu Islamskoj zajednici, kao vjerskoj zajednici jednog dijela stanovništva, važan je proces koji će rezultirati bilježenjem svih referentnih podataka o stanju i kretanju stanovništva. Kako bismo imali uvid koju važnost popis ima za Islamsku zajednicu analizirat ćemo određene teme koje su navedene u članovima Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine.

Ako se uzme u obzir da su, prema određenim pokazateljima, Bošnjaci u većem procentu pripadnici islamske vjeroispovijesti, pokazatelji u vezi s brojem, obrazovanošću, ekonomskom stabilnošću i drugim faktorima Bošnjaka kao naroda, zapravo su direktni ili indirektni pokazatelji  stanja muslimana u BiH, a dobrim dijelom i članova Islamske zajednice.  Stoga, u članku se navode interesi Bošnjaka kao interesi muslimana isključivo u ovom kontekstu.

Termini: strateško planiranje: discipliniran napor, koji ima za cilj donošenje temeljnih odluka i poduzimanje temeljnih aktivnosti koje oblikuju i vode to što organizacija jeste, te ono čime se ona bavi i razloge zbog kojih se bavi time čime se bavi, fokusirajući se pri tome na budućnost (strateški plan se često prevodi kao vizija ili misija organizacije); analiza situacije: početni korak procesa strateškog planiranja, koji podrazumijeva analizu i ustanovljenje unutarnjeg organizacijskog konteksta, kao i konteksta vanjskog okruženja. Analiza situacije ima za cilj  ustanoviti snage i slabosti organizacije, te potencijalne prijetnje (prepreke za organizaciju u ostvarenju  uspjeha) i prilike (za rast, razvoj ili uspjeh organizacije) sa kojima se suočava; domaćinstvo: svaka porodična ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.), kao i svaka osoba koja živi sama u posebnom ili djeljivom stanu.

Podaci o stanovništvu

Član 8. Zakona upućuje na teme koje će biti obuhvaćene popisom stanovništva: mjesto uobičajenog stanovanja, ime, ime oca ili majke, prezime, spol, datum rođenja i jedinstveni matični broj građana, mjesto rođenja, prisustvo, dužina i namjera prisustva/odsustva u mjestu popisa, mjesto stanovanja neposredno po rođenju, mjesto stalnog stanovanja lica u vrijeme popisa iz 1991. godine, da li je lice bilo izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, da li je bilo raseljeno lice u Bosni i Hercegovini, da li lice ima formalno-pravno status raseljenog lica i da li namjerava da se vrati u mjesto odakle je raseljeno, naselje Bosne i Hercegovine iz kojeg se lice doselilo i godina doseljenja, da li je lice ikada živjelo van Bosne i Hercegovine godinu i duže, mjesec i godina doseljenja i država iz koje je lice doselilo, razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu, zakonsko bračno stanje, vanbračna zajednica, broj živorođene djece i mjesec i godina njihovog rođenja, državljanstvo, etnička/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, pismenost, najviša završena škola, stečeno zvanje, škola koju lice pohađa, trenutni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti, grana ekonomske djelatnosti firme (na glavnom poslu), zanimanje, glavni izvor sredstava za život, da li je lice izdržavano, aktivnost izdržavaoca, mjesto rada, odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja; funkcionalna sposobnost lica da obavlja svakodnevne aktivnosti i uzrok invaliditeta, dužina i zemlja boravka u inozemstvu za civilna lica na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih porodica.

Mnoge teme zaslužuju analizu, međutim, kako smo ograničeni prostorom, osvrnut ćemo se samo na neke.

Važna tema za Islamsku zajednicu jest pravilno izjašnjavanje o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti. Islamskoj zajednici, shodno trenutnoj društveno-političkoj konstelaciji i međunarodnoj pravno-političkoj praksi, može biti važniji procenat Bošnjaka nego muslimana u BiH. Bošnjak je mnogo širi pojam od muslimana. Referirajući se na Dejtonski sporazum, kao ustav BiH, državnopravni, ekonomsko-socijalni, društveno-politički odnosi na različitim nivoima vlasti i uprava reguliraju se sukladno s reciprocitetom i brojem pripadnika konstitutivnih naroda i Ostalih, a ne brojem pripadnika određene vjeroispovijesti. Broj i sveukupna stabilnost Bošnjaka determinira društveno-političke odnose unutar BiH koji se reflektiraju na stabilnost i važne segmente budućnosti muslimana. Veći procenat Bošnjaka u BiH može osigurati i veći procenat ostvarivanja prava muslimana u BiH i Evropi, dok veći procenat muslimana, a manji procenat Bošnjaka to ne garantira. Zapravo, garantira ali u okviru zakona o vjerskim pravima i slobodama. Evropska unija, koja je unija naroda, a ne vjerskih zajednica, ima obavezu  prvenstveno u svoj sistem inkorporirati vrijednosti i određene elemente prakse naroda, a ne vjerskih zajednica. Stoga, Islamska zajednica bi trebala prije i nakon popisa skrenuti pažnju svojim članovima i široj muslimanskoj javnosti na važnost pravilnog razumijevanja terminologije i preciznog izjašnjavanja kada je riječ o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti.

Islamska zajednica će, naravno, prije popisa skrenuti pažnju svima koji se pridržavaju islamskih normi, ili pripadaju islamskom kulturološkom miljeu, da se izjasne kao pripadnici islamske vjeroispovijesti, međutim Islamskoj zajednici će za vjersko-prosvjetne aktivnosti biti i važan podatak o broju agnostika i ateista u BiH, naročito u sredinama s većinskim muslimanskim stanovništvom. Preko dvadeset modaliteta, koji će se kasnije zbrojiti, postoji za islamsku vjeroispovijest, ali Islamska zajednica nakon objave rezultata popisa s brojem stranih državljana, ipak, može doći do podatka koliko ima muslimana koji, pretpostavljamo, obavljaju drukčiju islamsku praksu. Ovo je važno zbog vjersko-prosvjetnog rada Islamske zajednice, njenog stava u vezi s drugim islamskim denominacijama, kao i mogućnosti  organiziranja aktivnosti za muslimane iz drugih zemalja na stranim jezicima.

Ulaskom društva u postindustrijsku fazu razvoja, ono neminovno prolazi i kroz takozvanu demografsku tranziciju koju karakterizira postepeni pad prirasta stanovništva, porast mortaliteta, povećanje starosnih kategorija u ukupnoj populaciji i lagano smanjivanje prosječnog broja članova domaćinstva, postepeno  preseljavanja  stanovništva iz ruralnih područja u urbane centre itd. Rad, planiranje, razvoj i budućnost IZ, kao i svake druge vjerske organizacije, uveliko ovisi o broju njezinih aktivnih i potencijalnih članova: da li se taj broj smanjuje, povećava ili je isti u zadnjih nekoliko godina. Shodno rezultatima predstojećeg popisa Islamska zajednica će razmotriti da li je važnije otvarati nove škole, medrese, džamije za neke buduće generacije ili u okviru svojih mogućnosti ekonomski jačati već postojeće generacije i podsticati ih na stvaranje novih generacija koje će za svoje potrebe graditi medrese, džamije, islamske centre itd. Drugim riječima, hoće li Islamska zajednica, čak i u najefikasnijoj formi rada, u skorijoj budućnosti imati u učionicama obdaništa, mekteba, medresa, fakulteta više stolica i klupa nego učenika, više vjeroučitelja i muallima nego djece, ili više imama/hatiba nego džematlija? Također, shodno rezultatima popisa Islamska zajednica može analizirati ima li dovoljno vjerskih službenika na ukupan broj muslimana ili je broj zadovoljavajući, a novo osposobljavanje kadra može rezultirati ubrzavanjem proizvodnje „tehnološkog viška“.

Shodno rezultatima popisa, koji će pokazati razmještaj muslimana u BiH, Islamska zajednica može efikasno planirati otvaranje džamija, škola, islamskih centara, gdje i u kojim sredinaama je potrebna izgradnja vjerske infrastrukture, otvaranje ili obnavljanje medžlisa… Islamska zajednica će nakon popisa imati fotografiju zatečenog stanja muslimana na referentan datum od najmanjih naselja do regionalnih centara.

Popisom se dobija i uvid da li se raseljene osobe tokom agresije namjeravaju vratiti u prijeratna prebivališta. Prema neformalnim pokazateljima, pored posljedica agresije na BiH koje su rezultirale smrću, nestankom Bošnjaka i napuštanjem mjesta prebivališta, očigledno je da se Bošnjaci u mirnodopskom periodu ne vraćaju u prijeratna prebivališta, a oni koji su se vratili nastoje se preseliti u Federaciju. Može li Islamska zajednica revitalizacijom vakufa, otvaranjem medresa, islamskih fakulteta i akademija u manjem entitetu, umjesto u Federaciji, zadržati Bošnjake u njihovim prijeratnim prebivalištima? Rezultati popisa će ukazati i da li Bošnjaci iz dijaspore, kao i iz Federacije, prodaju imovinu u svojoj domovini, naročito u prijeratnim prebivalištima, što je jedno od ključnih pitanja za opstanak Bošnjaka pa tako i Islamske zajednice u manjem entitetu. Ako se dođe do zaključka da Bošnjaci prodaju zemlju u manjem entitetu, može li se ona sačuvati institucijom vakufa, odnosno promoviranjem prakse uvakufljenja? Ovo su samo meka od brojnih pitanja koja će se u ovom kontekstu aktuelizirati nakon popisa.

Islamska zajednica će analizom stanja nakon popisa imati uvid u broj Bošnjaka u dijaspori. Analizom podataka o broju Bošnjaka koji su napustili domovinu ili su samo privremeno odsutni iz prijeratnog mjesta prebivališta, Islamska zajednica može detaljnije planirati aktivnosti mešihata, muftijstava i džemata u dijaspori: da li trenutna vizija, angažman i kapaciteti Islamske zajednice odgovaraju potrebama bošnjačke/muslimanske dijaspore; jesu li kompetencije osoba koje se šalju radi imamsko-hatibsko-muallimske službe zadovoljavajuće; kakve su «marketinške» ponude Islamske zajednice za mlade iz dijaspore da se školuju u bh. medresama itd. Odgovori na pitanja popisnica pokazat će čak da li Bošnjaci u dijaspori imaju uopšte namjeru živjeti u BiH, što je važan podatak Islamskoj zajednici za planiranje rada s dijasporalnim zajednicama.

Popis će upozoriti i na trend preseljavanja  stanovništva iz ruralnih područja u urbane sredine. Prema informacijama iz određenih medžlisa, poput Konjica, mnogi ruralni džemati zbog nedovoljnog broja stanovnika naselja, odnosno članova Islamske zajednice, moraju prestati s aktivnim radom. Ako se trend napuštanja ruralnih područja nastavi, kako angažirati imame u ruralnim područjima i na koji način ih finansirati; kako pronaći odgovarajuću radnu snagu za obradu vakufskog zemljišta; mogu li džamijske prostorije odgovoriti zahtjevima novih stanovnika u gradovima; kako izgraditi omladinske centre i predškolske ustanove za njihovu djecu…? Ova pitanja mogu biti važna prikom analiziranja situacije nakon objave rezultata popisa.

Islamska zajednica će moći preciznije planirati rad s mladima nakon popisa, jer podaci će pokazati starosnu strukturu stanovništva. Određeni medžlisi u manjem entitetu već su predložili Rijasetu određene projekte u cilju otvaranja  domova za smještaj samaca, umirovljenika-penzionera, starih i iznemoglih lica čiji su potomci u dijaspori, a analizom rezultata popisa Islamska zajednica može razmotriti opravdanost otvaranja ovih domova.

Pored toga što su pokazatelji o broju vjenčanih i razvedenih u direktnoj su vezi s brojem rođenih, oni skreću pažnju Islamskoj zajednici i na određene vjerske teme u vezi s bračnim, vanbračnim životom i trendovima koji su u ovom kontekstu karakteristični na posttranzicijska društva.

I spol rođenih je važan. S rezultatima popisa u ovom segmentu IZ može revidirati svoj misionarski rad i pristup školovanju i angažmanu osoblja: nudi li Islamska zajednica ženskoj populaciji adekvatne vjersko-kulturne sadržaje shodno njihovom ukupnom broju; koje društvenokorisne aktivnosti pri muftijstvima i medžlisima mogu odgovarati članicama Islamske zajednice; koji je krajnji cilj školovanja profesorica islamske teologije…?

Islamska zajednica će s rezultatima popisa imati uvid i u stanje pismenosti i obrazovanosti muslimana u BiH, a vjersko-prosvjetiteljske aktivnosti Islamske zajednice su usko vezane za obrazovnu strukturu muslimana. Interesantno je da se na popisnici nalazi i pitanje da li je osoba završila vjersku školu.

Analizom rezultata popisa možemo dobiti podatke o ekonomskoj stabilnosti Bošnjaka. Suvišno je ovdje razmatati koliko su podaci o ekonomskom stanju važni.

Nakon popisa Islamska zajednica može analizirati i revidirati svoj humanitarni rad te rad s osobama s posebnim potrebama.

Podaci o domaćinstvima, poljoprivrednim gazdinstvima i stanovima

U članu 9. objašnjava se prikupljanje podataka o domaćinstvima: ime i prezime lica na kojem se vodi domaćinstvo, srodnički i porodični sastav domaćinstva, naziv naselja, ulica i kućni broj, gdje je domaćinstvo nastanjeno, osnova po kojoj domaćinstvo koristi stan, te podaci o domaćinstvima koja su raspolagala zemljištem i/ili stokom ili su se bavila poljoprivrednom proizvodnjom u posljednjih 12 mjeseci do dana popisa. U članu 10. objašnjava se prikupljanje podataka o stanovima i drugim objektima za stanovanje. Svi ovi podaci mogu biti važni Islamskoj zajednici ako ona želi sistematski pristup planiranju djelovanja. Trenutna kategorizacija džemata, koja ovisi o broju domaćinstava, u direktnoj je vezi s ovim podacima. Islamska zajednica će na lokalnom nivou imati uvid u broj domaćinstava koja pripadaju jednom džematu te način, efikasnost i mogućnosti tzv. naplate članarine shodno broju redovnih članova i ukupnog broja domaćinstava na određenom području.

Također, Islamska zajednica može shodno podacima o domaćinstvima analizirati način i vrstu prikupljanja zekata. Ako podaci pokažu da se na jednom području većina muslimanskih domaćinstava bavi stočarstvom i poljoprivredom, a u obzir se uzme nepovoljno poslovanje na domaćem i evropskom tržištu na kojem se bh. proizvodi još ne respektiraju, da li je opravdano prikupljati zekat isključivo u novcu? Može li ovim domaćinstvima, naročito u manjem entitetu, Islamska zajednica dati na korištenje livade, šume i obradivo zemljište koji su sastavni dio vakufa?