Adapazar, glavni grad turske oblasti Sakarya, nastao je nakon Balkanskih ratova. Naselili su ga muhadžiri sa svih područja nekadašnje Osmanske carevine, najviše sa područja Balkana, tako da je najveći broj današnjih stanovnika bošnjačkog porijekla.
Adapazar je danas razuđen grad na plodnoj ravnici. Udaljen je oko 120 kilometara od Istanbula. Nema visokih zgrada, najveće su četverospratnice. Nakon razornog zemljotresa koji je 1999. zadesio ovaj grad i okolinu, opštinski propisi ne dozvoljavaju gradnju većih kuća i zgrada.
Plodna zemlja zaustavila je ovdje i brojne Bošnjake koji su se doseljavali iz BiH, Sandžaka i drugih dijelova Balkana. Muhtar Ridvan Kamber, pokazuje monografiju Adapazara u kojoj je jedan dio posvećen doseljavanju Bošnjaka. Na tabelama su imena i prezimena, odakle su doselili, uglavom se navodi Bosna i Sandžak, nema imena mjesta, tu je zatim godina doseljavanja, zanimanje, uglavnom su obrađivali zemlju, radili na građevinama, a poneki bavili trgovinom. Tako je zabilježeno da se prvi u ovaj kraj doselio hadži Mahmut, sin Hasanov, sa porodicom. Bilo je to daleke 1883. godine.
Danas, nakon 130-ak godina Bošnjaci žive solidno od poljoprivrede, trgovine, dućana, kirija, zaposlenja u državnim službama… Mlađi se sve više školuju, napuštaju sela i traže lagodniji život u gradu, u kojem gube čvršće veze, zaboravljaju maternji jezik i običaje krajeva iz kojih potiču njihovi preci.
U Adapazaru i jedna ulica se zove Bosanska. U samom centru je i Bosanski bulevar, vidno obilježje svim šehidima koji su dali svoje živote u BiH tokom agresije. Šehidsko obilježje je sagrađeno na inicijativu dvojice starijih Bošnjaka, Nadira Latifa Islama i Džamaila Balkana koji su u toku agresije na BiH obavljali funkciju predsjednika i potpredsjednika mjesnog Derneka, Bosansko-turskog udruženja koje je pružalo znatnu pomoć BiH.