Američki Kongres: Obilježena godišnjica genocida u Srebrenici
Bošnjačko-američko Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Washington DC-u je 10. jula 2009. godine prigodnom komemoracijom u Američkom kongresu obilježilo godišnjicu genocida počinjenog u Srebrenici. Ovo je još jedno u nizu prisjećanja na tragičnu epizodu ljudske istorije i odavanja počasti nevinim žrtavama ubijenim prije 14 godina.
Komemoraciju su obilježili uvodnim govorom Elmina Kulašić, izvršni direktor Savjetodavnog vijeća, ambasador Damir Džanko, šef misije pri BiH ambasadi u Washington DC-u, Bridget Conley-Zilkić, direktor istraživačkog odjela “Muzeja holokausta” u Washington DC-u, Nerina Cerva, pravni referent pri “Survivor Corps” i Trisha Raines, predstavnica ureda kongresmenke Eddie Bernice Johnson.
U nastavku komemoracije prikazan je kratki film “A Cry from the Grave”, kao podsjećanje na ulogu Međunarodne zajednice u događanjima u Srebrenici u tom periodu. Pored Knjige žalosti u koju su se prisutni imali priliku upisati, izložen je ćilim istkan u Tuzli rukama žena izbjeglih iz Srebrenice. Ovaj cilim je sastavljen od više panela i dio je zajedničkog projekta “Bosfama” i “Advocacy Project”, a svaki njegov panel je ispisan imenima žrtava genocida. Knjiga žalosti sa potpisima članova Američkog kongresa i ostalih prisutnih biti će uručena majkama Srebrenice i preživjelima genocida.
Silajdžić: Greške mogu biti počinjene, ali se ne smiju ponavljati
“Ujedinjene nacije su priznale veliku nepravdu koju su počinile prema Srebrenici. Greške mogu biti počinjene, ali se ne smiju ponavljati”, poručio je u subotu u Potočarima član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić obraćajući se okupljenima na komemoraciji i kolektivnoj dženazi ubijenim Srebreničanima.
On je podsjetio da porodice danas ispraćaju 534 žrtve genocida, među kojima je i 44-ero maloljetne djece, naglasivši da bi neka od te djece i danas, 14 godina kasnije, bila maloljetna.
“Bol koji osjećaju njihove porodice nikada ne možemo u potpunosti osjetiti, ali ga s njima dijelimo. Današnji skup pokazuje da Srebrenica neće biti zaboravljena”, kazao je Silajdžić.
Govoreći o presudi koju je kao prvu takve vrste u historiji donio Međunarodni sud pravde, Silajdžić je ocijenio da je ona ostala bez pažnje koju zaslužuje, a da je onima koji su o presudi govorili zamjerano na tome da žive u prošlosti.
“Ovo je nažalost naša sadašnjost. Tek nas očekuje suđenje Radovanu Karadžiću koji je optužen za genocid u još deset općina širom BiH, pored Srebrenice. To je, nažalost, i dio naše budućnosti”, kazao je.
Silajdžić je naglasio da se nepravda ovih razmjera ne ispravlja zanemarivanjem presude Međunarodnog suda pravde ni insistiranjem na rješenjima kroz koja se uvijek iznova prave ustupci politici održavanja posljedica genocida i etničkog čišćenja. Takva rješenja, kao ni do sada, neće biti prihvaćena, poručio je on.
Podsjetivši na govor američkog predsjednika Baracka Obame u kojem je zločine u BiH nazvao mrljom na savjesti čovječanstva, Silajdžić je upozorio da će ta mrlja ovdje i ostati ukoliko svi ne budemo radili na konkretnim i životnim mjerama, te rješenjima koja vode u smjeru suprotnom od nakana idejnih tvoraca ovih zločina.
“Njihova je nakana bila stvaranje etnički čistih teritorija i u tome su uglavnom uspjeli, jer se povratak garantovan Daytonom nikada nije značajno ostvario”, kazao je.
Nepravda se, dodao je, ne može ispraviti mjerama i rješenjima koja ne osiguravaju minimum ljudskih prava zagarantovanih Daytonom. Neprovođenje ključnih elemenata Daytona potvrđuju stotine hiljada bh. građana koji su, ne svojom voljom, rasuti po cijelom svijetu.
Stoga smo, kazao je, svi dužni raditi na tome da svi građani ove zemlje, bez bilo kakve razlike, uživaju mir, stabilnost i prosperitet, a to nije moguće bez minimuma pravde.
“Susjedima, posebno Srbiji, šaljemo poruku da želimo dobrosusjedske odnose, ali da to nije moguće u potpunosti ostvariti sve dok ne prizna zločine koje je počinio bivši beogradski režim, te dok Ratka Mladića drži na slobodi, a istovremeno proganja one koji su nas branili. Priznanje nije znak slabosti, nego snage i zrelosti. Istina i pravda nisu neprijatelji mira. Upravo na njima se temelji mir i stabilnost”, poručio je Silajdžić.
Govor je zaključio uvijerenjem kako je došlo vrijeme za poduzeti konkretne korake i početi primjenjivati evropske vrijednosti i standarde da bismo se udaljili od ovoga i drugih zločina.
Čin usvajanja rezolucije Evropskog parlamenta o Danu sjećanja na genocid u Srebrenici nazvao je odavanjem počasti žrtvama, ali i vraćanjem nade u zajedničku evropsku budućnost zemalja u regiji.
Žrtvama genocida zaželio je vječni rahmet.
Valentin Inzko: Istina i pravda, a ne osveta, put je ka miru
“Kada se sjećamo žrtava, moramo u mislima nositi i jednostavnu, ali tešku istinu – da su istina i pravda, a ne osveta, put ka miru. Pravda je ta koja će ugasiti mržnju što je ovdje ispoljena, ona je ta koja će spriječiti trijumf zla”, kazao je u subotu u Potočarima visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko obraćajući se okupljenima na komemoraciji i kolektivnoj dženazi ubijenim Srebreničanima. On je kazao da danas u Srebrenici osjeća nemoć jer ne može vratiti nikome život ni osušiti ijednu suzu ijedne majke.
“Osjećamo i nemoć jer nema riječi na svijetu kojima bismo mogli opisati tu tugu. Ujedno, današnjom sahranom svim umrlima vraćamo dostojanstvo, koje u suštini nikada nisu ni izgubili. Jer, pravo na dostojnu sahranu jedno je od najstarijih ljudskih prava”, kazao je Inzko.
On je današnje prisustvo mnogih ljudi na dženazi ocijenio i znakom solidarnosti. Time umrli nisu sami.
“Ne želimo zaboraviti nijednog rahmetliju, nijednog pokojnoga. Jer, ako bismo mrtve zaboravili, to bi bilo kao da ih ubijamo drugi put”, istaknuo je visoki predstavnik.
Govoreći o zlu koje postoji koliko i ljudsko društvo i kojega se već 14 godina prevladava u Srebrenici, Inzko je istaknuo da je zadatak građana BiH, prijatelja ove zemlje te svih koji su izgubli svoje najmilije – osigurati da oni koji su počinili zlo budu privedeni sudu pravde te da užasno naslijeđe srebreničkog genocida ne ugrozi živote i nadanja budućih generacija.
Zbog toga, kazao je, moramo raditi sve da u BiH izgradimo pravedno društvo u kojem će se poštovati zakon, koje će štititi svoje građane te društvo koje može osigurati njihovu fizičku sigurnost, slobodu, dostojanstvo i osnovna prava.
Inzko je mišljenja da je dio tih napora i govor o prirodi i obimu zločina koji je počinjen u toku sukoba od 1992. do 1995. godine.
Poručio je da se nikome ne smije dozvoliti da poriče ili umanjuje patnje žrtava i njihovih porodica, kao ni da se zločin i patnja zloupotrijebe za vlastite političke ciljeve.
“Neki još nisu uspjeli da razumiju tešku ljudsku propast koju predstavljaju ratni zločini. U tom nerazumijevanju leži sjeme širenja mržnje za buduće generacije. Mora se učiniti sve da se ova mržnja zaustavi. Naša je obaveza da obrazujemo i informiramo. Jer, mir se gradi na pravoj informaciji, na istini i na pravdi”, smatra Inzko.
Na kraju obraćanja, visoki predstavnik je uputio najiskrenije saučešće svim porodicama i ožalošćenima.
“A onima koji su već rahmetlije, želim im vječni rahmet i najljepši dženet. Želimo im čak posebno mjesto u dženetu, a znamo da ga tamo imaju. Neka počivaju u miru na ovom mezarju”, kazao je visoki predstavnik.
Charles English: Pravda mora biti zadovoljena
Ambasador SAD u BiH Charles English izjavio je na komemorativnom skupu u Potočarima kod Srebrenice da se danas traži da pravda bude zadovoljena i ona se mora tražiti na razne načine.
“To mora uključivati potpuni prikaz zločina koji se dogodio ovdje i njegovu indentifikaciju, kao i procesuiranjem onih koji su ovdje počinili genocid. Ali, traženje pravde mora uključivati istinsku i potpunu obnovu ove nekada multietničke opštine, obnovu zasnovanu na nadi u bolju budućnost za sve njene građane”, rekao je English.
On je dodao da traženje pravde znači smoći snagu da se prihvati odgovornost i smoći snagu da se oprosti, ali nikada ne zaboravi.
“Onima koji poriču ovaj genocid, koji ga pokušavaju minimizirati ili ne priznaju odgovornost za njegove posljedice poručujem da time samo čine da mrlja postane još veća i usložnjavaju ovaj zločin, a onima koji ovu tragediju iskorištavaju u političke svrhe kažem da time što čine ne iskazuju poštovanje prema žrtvama, niti daju utjehu onima koji za njima žale”, smatra English
On je rekao da je SAD daju podršku u zajedničkom radu na izgradnji svjetlije budućnosti Srebrenice.
Memorijalni centar Potočari: Tridesetak hiljada ljudi u Potočarima
Dizanjem zastave i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, u Memorijalnom centru Potočari započeo je danas u podne zvanični program komemoracije za 534 žrtve srebreničkog genocida.
Hor djevojaka iz Zenice izveo je “Srebrenički inferno”, a zatim su se prisutnim obratili Osman Suljić, načelnik općine Srebrenica, Charles English, američki ambasador u BiH, Valentin Inuko, visoki predstavnik u našoj zemlji, i Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH.
Ovom skupu prisustvuje oko 30.000 članova porodica žrtava, prijatelji i komšije ubijenih, kao i visoke delegacije iz oba entiteta te međunarodni zvaničnici.
Danas je 534 Srebreničanina, umjesto dosadašnjeg broja, kojim su se vodili kao nestali, dobilo identitet i vraćeno im je ime, te će poslije 14 godina od svirepe smrti na dostojanstven način biti pokopano i naći smiraj duši u Memorijalnom centru Potočari.
S današnjim danom ovdje će bit ukopano 3.749 srebreničkih Bošnjaka.
Komemoraciji prisustvuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić, delegacija Vlade Repiblike Srpske, grupa američkih kongresmena, ambasadori još nekih zemalja u BiH.
Potočari: Stotinjak građana Turske u Srebrenici
Stotinjak građana Turske stiglo je organizovanim prijevozom na komemoraciju u Potočare.
Bilo je i onih koji su putničkim automobilima i kombijima ovdje došli još u petak, izjavio je Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, kome je ovo četvrti put da dolazi u Srebrenicu.
“Znamo šta je Srebrenica doživjela, i to ne treba nikada zaboraviti. Znaju to i naša djeca koja redovno ovdje dolaze”, rekao je Baysak.
Delegacija Kongresa SAD-a: Položen vijenac u Potočarima
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Charles English i delegacija Kongresa SAD-a, koju je predvodio kongresmen Russ Carnahan, prisustvovala je u subotu komemoraciji u Potočarima povodom 14. godišnjice genocida u Srebrenici.
U ime naroda SAD-a delegacija Kongresa odala je počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i još jednom demonstrirala kontinuiranu podršku SAD-a i privrženost Srebrenici i svim njenim građanima.
Kongresmen Russ Carnahan je u ime američke delegacije položio vijenac na memorijalni kamen u Potočarima.
www.rijaset.ba