RAMAZAN, ALLAHOV DAR U DUŠU NAM UTKAN

RAMAZAN, ALLAHOV DAR U DUŠU NAM UTKAN

Oče i majko, brate i sestro, sine i kćerko / – znate li šta je to ramazan? Znate li šta on sa sobom donosi, šta nudi, šta poručuje i poučava? Znate!? Ne znate!? Dobro, dobro, da vam umirim znatiželju upoznat ću vas nekim ramazanskim poukama, kratko i koncizno, ali ja ne znam sve, samo neke, jer ih sve zna samo Uzvišeni Allah. Upamtite ih, možda ćete biti još odlučniji da izdržite sva iskušenja koje pred vama u toku posta budu stajala.

Za islamski je post potrebna namjera (nijjet), kao što je to potrebno i za namaz zekat i hadždž. Ukoliko takva namjera ne bi postojala, onda, ma koliko čovjek gladovao, neće mu se to smatrati islamskim postom. Namjera ili nijjet je djelo našeg srca: to je odluka da ćemo naredni dan postiti u ime Allaha. Ramazan je mjesec u kojem je Muhammed a.s. počeo primati Božiju Objavu – Kur'an. Muhammed je imao običaj da uz ramazan obnavlja Kur'an u prisutnosti Džebraila. Ugledajući se u Božijeg poslanika i prvi su muslimani tokom mjeseca ramazana obnavljali Kur'an. Islam je vjera ravnopravnosti i jednakosti, pa zato i islamski post pada u svako doba godine i za sve muslimane na cijelom svijetu jednako. Svake je godine ramazan oko deset dana ranije. Kroz 32 sunčeve godine izredaju se 33 mjesečeve godine. Svi muslimani poste u svako doba godine: i ljeti, i zimi, i u proljeće i u jesen, i kada su dugi i kada su kratki dani. Mnogi naši muslimani ne ustaju na sehur (ručak), već jedu naveče pred spavanje i tako, u stvari, dulje poste nego što je to propisano. Muhammed a.s. je, međutim, rekao: ”Ustajte na sehur i jedite, jer je u sehuru bereket”. U drugom je hadisu rekao: ”Ustajte na sehur, pa makar samo gutljaj vode popili…”. Kao što je upozorio na važnost sehura i njegovo prakticiranje, nije Muhammed a.s zaboravio spomenuti ni iftar o kojem je rekao: ”Kada netko od vas hoće da iftari, neka to učini hurmom, jer ona predstavlja bereket, ako ne nađe hurmu, neka iftari vodom, jer je ona čista”.

Uz pet dnevnih namaza koji su fard i koji ukupno (računajući i sunnete u njima) iznose 40 rekata, a koji muslimani obavljaju svakodnevno, dakle i izvan ramazana, postoji uz ramazan jedan poseban namaz, uspostavljen od Muhammeda a.s. zvani teravih ili koje ga naši muslimani nazivaju, teravija. Ovaj namaz puni uz ramazan mnoge naše džamije i mesdžide koji su, inače, izvan ramazana, često slabije posjećeni. Iza posta, u kojem muslimani ogladne i ožedne, a nakon iftara, kojom se prilikom nahrane, ovaj je namaz prava blagodat radi održavanja duhovne svježine i fizičke kondicije.
Iako propisima nije određeno da se zekat dijeli uz ramazan, tako se obično čini. Razlog je jednostavan: islamski post utječe na dušu muslimana, pa oni tokom ramazana postaju darežljiviji i više dijele nego u drugo vrijeme. Zato i zekat obično tada dijele. Mnogi koji izvan ramazana piju, napuštaju alkohol uz ramazan i tada postaju pravi muslimani. I oni i članovi njihovih porodica, a i cijelo društvo, od toga ima koristi. Kamo sreće kad bismo i izvan ramazana bili onakvi kakvi smo uz ramazan. Post je unutarnja stvar; nitko od ljudi ne zna ili ne mora da zna, postim li ili ne postim, ali Allah dž.š. to sigurno zna. Od Njega se ništa ne može sakriti. Uz mjesec posta sve se na vrijeme obavlja. Tačno je propisano vrijeme sehura, a i vrijeme iftara. Isto je tako određeno vrijeme teravih-namaza, mukabele, predavanja i dr.

Kao što je ramazan najodabraniji mjesec tako je isto i Lejletu-l-kadr najodabranija noć. Te noći nebi trebali spavati, jer će se u njoj i meleki spustiti na zemlju i moliće se Allahu dž.š., i kada se oni budu sa zemlje vratili Džebrail će ih upitati šta su vidjeli na zemlji, na šta će oni odgovoriti da su vidjeli veliku Božiju milost i oprost za sve ljude izuzev za one koji su radili jedan od četiri stvari; a) koji su bili stalno u pijanom stanju, b) koji su zanemarli svoje roditelje, c) koji nisu imali milost za sirorinju i d) koji nisu govorili sa svojim bratom, više od tri dana. Kada dođe Lejletu-l-kadr kandilji će sjati cijele noći i bolje nego inače, a i naša srca će biti radosnija u najodabranijoj noći, u kojoj je, kao najveća Allahova milost počelo objavljivanje Kur'ana a.š.

I na kraju, svi muslimani širom svijeta dočekuju bajram, s velikim veseljem, jer su ispostili ramazan, a time ujedno ispunili Allahovu naredbu i udovoljili Njegovoj želji. Bajramsko veselje je pravo i potpuno samo za one koji su ispostili ramazan i kojima slijedi obećana Allahova nagrada. Kada osvane bajramski dan, proslavimo se islamski, onako kako se to činilo stotinama godina. Ustanimo rano, spremimo se za namaz obucimo najbolje odijelo, povedimo u džamiju na bajram-namaz i našeg sinčića kojem će to biti doživljaj kojeg će se sjećati cijelog života. Kada se završi bajram i izmijeni bajramsko čestitanje u tradiciji je da se ide na zajednički porodični ručak, potom da se obiđe rodbina, komšije i prijatelji. Ni ovaj put ne zaboravimo drugi dan bajrama sjetiti se naših uzoritih bosanskih šehida i svakako obići šehidska mezarja te posjetiti njihove ostale porodice.
Ostaće za nama i ovogodišnji ramazanski iftari, sijela i zijareti. Odoše i ljepote ramazana. Završiće i bajramsko veselje. Velika šteta za one koji ih svojom krivicom nisu proživjeli. Očekivati je da će nam sada džamije biti praznije, a time će svakako nastati izvjesna praznina i u našim srcima, čekajući ponovni susret s ramazanom.

Rekić Senad www.rijaset.ba