Impresivna svečanost otvorenja obnovljene džamije Ćurčinice u Livnu

Impresivna svečanost otvorenja obnovljene džamije Ćurčinice u Livnu

Impresivnim skupom na kojem je prisustvovalo preko 5 hiljada vjernika iz skoro svih krajeva naše zemlje, Donjeg i Gornjeg Vakufa, Travnika, Viteza, Visokog, Sanskog mosta, Bihaća, Mostara, te susjednih općina Duvna, Glamoča i Bugojna,  jučer je svečano otvorena obnovljena Ćurčinica džamija u Livnu. Svečanost su svojim prisustvom uveličale brojne zvanice iz javnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini, glavni imami, predsjednici medžlisa, mutevelije, aktivisti. Bez sumnje ovaj dan ostat će trajno upisan na stranice povijesti Livna. Skoro da se moglo primijetiti kako lelujaju osjećaju sreće i ponosa na licima vjernika. Bio je to veličanstven skup, kakav već duži niz godina nije zabilježen među Bošnjacima Livna. A radost i sreću, ne samo onima koji su prisustvovali svečanosti, već i muslimanima širom naše domovine donijelo je prelijepo zdanje obnovljene Ćurčinice, oko čije obnove su već dugi niz godina lomljena politička koplja.

U zahvali Svevišnjem Gospodaru, na sreći i radosti, Dževad ef. Hadžić, glavni imam Medžlisa IZ Livno je posebno podvukao činjenicu da su se Bošnjaci Livna našli među onima koji grade, a ne među onima koji ruše i koji izgrađuju mostove prijateljstva.  Uputio je i smjernu dovu da Uzvišeni Bog nagradi sve dobročinitelje za njihova djela. U Livnu je od 1998. godine obnovljeno 16 objekata, džamija, mesdžida i vakufskih zgrada. Kruna graditeljskih aktivnosti je obnova i izgradnja Ćurčinice. „Stoga Ćurčinica predstavlja“, istakao je ef. Hadžić, „naše ponovno oživljavanje u najužoj jezgri grada“, te dodao: “Niko ne treba da se plaši ove nove Ćurčinice. Mi smo je gradili s puno ljubavi i pregalaštva, sa puno imana i vjere u Boga, da širimo dobro i ljubav među ljudima, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost i stoga pozivamo sve ljude da ovu bogomolju smatraju svojom”, poručio je ef. Hadžić.

Prema projektu  arhitekte Saliha Teskeredžića obnova Ćurčinice trajala je oko tri godine. Vrijednost radova procijenjena je na oko 1 milion i 800.000 KM. Njenu obnovu pomogli su brojni pojedinci i privredni subjekti. Najveća donatorska sredstva uložili su predstavnici Vlade Kuvajta. Na svečanosti se u to ime okupljenim obratio pomoćnik ministra Vakufa Kuvajta Abudllah Mehdi Al-Barrak. „Sredstva koja smo donirali samo su izraz ljubavi i podrške muslimanima u cijelom svijetu, posebno muslimanima u Livnu“, kazao je El-Barrak. U to ime prenio je brojne selame predstavnika kuvajtskih vlasti i kuvajtskog naroda, te zaželio svim narodima u Bosni i Hercegovini da u što skorijem vremenu ojačaju u smislu napretka i prosperiteta.

U ime Katoličke crkve prigodne čestitke na svečanosti okupljenim vjernicima i visokim zvaničnicima uputio je fra Miroslav Ištuk, gvardijan samostana na Gorici. On je posebno naglasio kako ga je vijest da je džamija Ćurčinica minirana 24.3. 1994.g. rastužila, jednako kao i vijesti o rušenju svih drugih vjerskih bogomolja. „Oni koji su uništavali bogomolje, bilo s koje strane bili su u službi nečastivog ili sluge bezbožne ideologije kojoj ništa ljudsko, a onda ni vjersko i Božansko nije sveto. Častan čovjek i svjestan vjernik, bilo koje vjeroispovijesti, ni u kom slučaju to ne bi mogao učiniti. Nažalost, na koncu su se potvrdile riječi one mudre izreke kako Bog „zna pisati“ pravo i po „krivim crtama“. Hvala Mu“, kazao je fra Ištuk. Osvrnuvši se na historijsku sudbinu Ćurčinice protumačio je jedan od vjerskih stavova o važnosti predanosti Bogu i vjerovanja. „Kao što je Bog jedan i pripada svima, tako i svaka bogomolja pripada svima. Ova džamija je i naša, jer u njoj će se slaviti Bog, Stvoritelj svih nas. Ona je bogomolja i svih nas Livnjaka jer ukrašava naše Livno”, pozivajući na suživot i zajedništvo rekao je Ištuk.

Na suživot i izgradnju dobrih međunacionalnih i prijateljskih odnosa u svom govoru pozvao je i mostarski muftija Salem ef. Dedović. „Svi hramovi vjere bi trebali biti podređeni ciljevima mira, ljubavi i razumijevanju. Nadamo se da se današnje svečano otvorenje od svih pripadnika religija u ovom grdu doživljava kao čin upotpunjavanja vjerskih prava i sloboda u ovom gradu i kao čin još jačeg mira i pomirenja među ovdašnjim narodima i religijama. Na tom cilju moramo svi još više raditi, jer nas na to obavezuje naše višestoljetno iskustvo“, poručio je muftija Dedović, što je argumentirao ispiljenim humanizmom svih naroda i građana nakon posljednjih poplava u Bosni i Hercegovini. „Od svih nas načela religije traže da svojim djelima potvrdimo našu vjeru“, kazao je.

Dijeleći radost sa okupljenim vjernicima predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i čestitajući na uspjesima koje su postigli u Medžlisu IZ Livno ocijenio je kako će u budućnosti Ćurčinica predstavljati istinsko bogatstvo ovog dijela Bosne i Hercegovine. „Neka nikad više ruka rušitelja ne krene prema bilo kojem Božijem hramu u Bosni i Hercegovini, jer one su mjesta gdje se ljudi mole Bogu, gdje se poziva na mir i spas, milost, međusobno poštovanje, istinu i pravdu, samilost i praštanje “, rekao je Izetbegović.  Napomenuvši da, uprkos tome, ipak, postoje snage destrukcije pozvao je okupljene da nikada više ne dozvole da zavlada mržnja i razdor među narodima. „Različitosti u Bosni trebaju biti naše bogatstvo a ne mane i nedostaci. Puno je više onoga što nas spaja od onoga što nas razdvaja“, rekao je.

Na kraju je pozvao sve prisutne da principi natjecanja u dobru trebaju biti osnova na kojoj će se graditi budući zajednički život u pozitivnoj atmosferi. „Učinimo svi zajedno da naša budućnost ne bude obilježena patnjama i stradanjima ljudi. Neka mir trajno zavlada i neka dobro nadvlada, i neka se svaki čovjek na svakom dijelu Bosne i Hercegovine osjeća komotno. Budite uvjereni da će BiH biti stabilna onoliko koliko su sigurni i mirni ljudi koji su na nekim područjima u manjini“, poručio je Izetbegović.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović na početku svog obraćanja napomenuo je da su donatori iz Kuvajta uplatili i donaciju za obnovu Franjevačkog samostana u Fojnici.  Potom je protumačio mjesto i ulogu dobročinstva u ljudski životima. “Džamija je naš zajednički dom. Dom ljudi predanih Bogu, onih koji svoje duše i misli predaju Bogu i koji u Njegovo ime rade za dobro svih ljudi. Sve ovo vrijeme koje je iza nas nastojali smo obnoviti povjerenje jednih prema drugima, a koje je bilo narušeno, jer smisao vjere je u tome da jedni druge doživljavamo kao braću i sestre i da jedni drugima pomognemo.”, rekao je Kavazović.

Pozvao je sve ljude, bez obzira na nacionalnost, da nastoje pronaći dodatni motiv za izgradnju još boljih i čvršćih prijateljskih veza. Reisu-l-ulema se zapito kako je uopće moguće da neko slavi one koji ruše, koji ubijaju i koji prave zločine“. Samo tako možemo izdati vjeru. To je izdaja Boga i izdaja Njegove riječi, sadržane u Kur’anu, Starom i Novom zavjetu. Zato danas ovdje u Livnu želimo potvrditi našu privrženost dobru, istinskoj vjeri, da jesmo graditelji, da želimo graditi, ne samo građevine i puteve, da želimo graditi naše srce, za našeg brata i našu sestru, da prihvatimo jedni druge“, apostrofirao je reisu-l-ulema.

Osvrnuvši se na historijat džamije Ćurčinice reisu-l-ulema je pozvao sve Livnjake da je prihvate kao svoju, kao džamiju svih Livnjaka. „Ona je naša džamija, kao što su i sve katedrale i sve pravoslavne crkve u BiH bosanske crkve i džamije. Stoga moramo se suprotstaviti svakome onome koji želi da im prouzroči bilo kakvo zlo“, rekao je.

Govoreći o položaju Bošnjaka u tom dijelu BiH Kavazović je poručio da su Mostar, Livno, Tomislav-Grad, Stolac i Čapljina naši zajednički gradovi u kojima sa braćom Hrvatima, katolicima treba graditi mir, dobro i vratiti osmijeh na lica naših ljudi. „Hercegovina zaslužuje svu našu pažnju i dobrotu, Hercegovina zaslužuje da pomognemo da se povjerenje izgradi na najbolji način. Dosta je bilo patnje i nepovjerenja, međusobnih trvenja. Ovaj narod i ova država zaslužuju bolje dane“, zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.

Džamiju Ćurčinicu izgradio je Salih-aga Čurčić 1850. godine. Služila je svojoj svrsi sve do posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Porušena je miniranjem 24.3. 1994.g. Njeni ostaci sa lokaliteta su odvezeni u oktobar  2006.g.  Projektna dokumentacija izrađena je 2008.g. Džamija prema novom projektu ima petnaest prostorija predviđenih za različite aktivnosti i programe, od molitve, edukacije do privrednog poslovanja. Njena obnova je počela 2011.g.