Snosit će veliku odgovornost svi oni koji ne ispune svaku svoju obavezu po pitanju popisa – ističe muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović u svom prvom intervjuu nakon preuzimanja murasele koju mu je u Tuzli prošle sedmice svečano uručio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović
razgovarao: Mirnes Kovač
PREPOROD: Poštovani muftija, Vas je 8. januara 2013. godine, na prijedlog Reisu-l-uleme, na dužnost muftije tuzlanskog imenovao Sabor Islamske zajednice u BiH. Vi ste prvi muftija koji je imenovan nakon izbora na čelo Islamske zajednice reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Naslijedili ste dužnost muftije na kojoj je on bio a zajedno ste radili i vodili najveće muftijstvo u Bosni i Hercegovini. Kakvo ste stanje zatekli i koje su smjernice daljeg rada i razvoja ovog Muftijstva?
Muftija Fazlović: Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim. Dozvolite mi da na početku ovog razgovora kažem da imam čast da sam saradnik i prijatelj s Husein-ef. Kavazovićem, čovjekom velike energije i entuzijazma, izuzetno privrženog radu za opće dobro svih ljudi, a naročito muslimana, pripadnika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ponosan sam na puno dobrih rezultata koje smo postigli u našem zajedničkom radu.
Muftijstvo tuzlansko se prostire na teritoriji 23 medžlisa, obuhvata sjeveroistočnu Bosnu i Bosansko Podrinje. U organizacijskom i administrativnom smislu, posjeduje najvažnije pretpostavke za ispunjavanje svoje osnovne misije. Reisu-l-ulema Kavazović je na mjestu muftije tuzlanskog sve vrijeme uživao izuzetno veliki ugled kod imama i džematlija. Svima je bio primjer spremnosti da se ispuni svaka potreba u tri stotine i pedeset džemata ovog Muftijstva, a naročito na područjima gdje su se naši ljudi vraćali poslije Agresije. Njegova požrtvovanost u radu je motivirala svakog njegovog saradnika na istrajnost i doprinos ukupnom radu ovog Muftijstva. Želim, također, naglasiti kontinuiranu brigu koju je Husein-ef. imao prema radu Behram-begove medrese. Njegov odnos prema ovoj ustanovi je karakterizirala angažiranost u svim njezinim najvažnijim tokovima, ali i potpuno uvažavanje onih koji su neposredno bili odgovorni za odgojno-nastavni rad i vođenje Medrese. Velikim zalaganjem mog uvaženog prethodnika na ovom području su se iznova formirale i razvile dvije važne ustanove za ovovremenu misiju Islamske zajednice, Agencija za certificiranje halal kvalitete i Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (CROPS).
Naši planovi teže da najvažnije tradicionalne forme djelovanja osnažimo i unaprijedimo, ali i da se uvode i primjenjuju novi koncepti našeg rada. Nastavit ćemo s istrajnom podrškom medžlisima i imamima u njihovim naporima da se ojača i proširi uloga džemata u ovom vremenu. Među najvažnijim mogućnostima koje Zajednica ima na razini džemata je mektebska poduka. Cjelokupno institucionalno djelovanje Islamske zajednice treba biti orijentirano na misiju koja se ostvaruje u džematu, a naročito na polju mektebskih aktivnosti. Valja nam se, također, više založiti na neformalnoj edukaciji mladih, posebno nekih uzrasta. Neophodno je nastaviti razvijat programe u okviru ženskog džemata. Socijalni i humanitarni rad u Zajednici ima svoje važno mjesto. Veliku pažnju ćemo usmjeriti prema razvijanju postojećih i ustanovljenju novih vakufskih dobara. Veliki izazovi će i dalje biti vezani za unapređenje važne misije koju Zajednica ima među povratnicima. U tom pogledu ćemo putem planskih i konkretnih aktivnosti pružiti neophodnu pomoć džematima u povratničkim sredinama kako njihov opstanak ni u budućnosti ne bi bio upitan. Činit ćemo to koordinirano s Rijasetom i administracijama medžlisa. Svjestan sam, naravno, da je za sve što nas u našem radu čeka potrebno puno planiranja i predanog rada.
Preispitivanje postojećih modela
PREPOROD: Povod za ovaj razgovor je svečano uručenje murasele u Džamiji princa Abdulaha u Tuzli (21. juna ove godine), pred vjernicima i ulemom ovog muftijstva. Šta ovo znači za Vas kao osobu, a šta u smislu vašeg dosadašnjeg rada?
Muftija Fazlović: Ovaj svečani i simbolični čin uručenja Murasele je važan i za naše čestite džematlije, kao i za poštovanu ulemu i saradnike na koje ću u svom radu biti najtješnje upućen. Ovim skupom smo u okvirima Muftijstva tuzlanskog, u prisustvu Reisu-l-uleme, predsjednika Sabora i drugih uglednika, svečano markirali tu malu razdjelnicu u našem radu na ovom području, odnosno promjenu na čelu Muftijstva. Naravno, počastvovan sam povjerenjem koje mi je ukazano i nastojat ću da budem svjestan obaveza koje preuzimam. Trudit ću se da ih, uz Allahovu pomoć, odgovorno ispunjavam.
PREPOROD: Dugo godina ste, od njenog reaktiviranja, bili na čelu Behram-begove medrese u Tuzli. Ona je danas jedna od najuspješnijih, ne samo medresa već uopće srednjoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Kako gledate na njen dalji razvoj i kakve su inače dugoročne perspektive naših medresa?
Muftija Fazlović: Behram-begova medresa u Tuzli je prošla put od obnove svoga rada u teškim uvjetima agresije na Bosnu i Hercegovinu do infrastrukturnog, organizacionog i kadrovskog zaokruživanja. Ona danas ima oko 520 učenika u šesnaest odjeljenja, savremene školske i internatske objekte, uređene odnose s državom i brojne druge pretpostavke koje su potrebne za uspješan rad. U tome širokom spektru njenih ostvarenja, mislim da je najvažnije to što u njoj radi četrdeset vrijednih muderrisa, dobro motiviranih i timski koncentriranih na misiju koju ova škola ima u našem vremenu. Ne smije se zanemariti ni doprinos ostalog osoblja čija je uloga veoma važna za rad i funkcioniranje ustanova kao što su medrese.
U pogledu nekih dugoročnih perspektiva, kako Vi kažete, u radu medresa, mislim da ne trebamo imati bojazni. I Behram-begova medresa i druge naše medrese pokazale su da su stekle povjerenje i podršku muslimana i da oni, ne samo da rado svoju djecu šalju u medrese na školovanje nego i pomažu njihov rad. Naravno, sistem obrazovanja i odgoja je takav da zahtijeva stalno preispitivanje postojećih modela i njihovo unapređivanje. U tom smislu, značajni koraci u medresama su načinjeni, prije svega, u reformi nastavnog plana i programa, ali će nam i dalje valjati raditi na tome, a u duhu one čuvene Gazijine oporuke da se izučavaju nauke koje zahtijevaju “mjesto i vrijeme”.
PREPOROD: Možete li nam kazati koji su to poslovi koje vodi tuzlansko Muftijstvo na području koje, kako znamo, obuhvata i znatno područje u entitetu RS?
Muftija Fazlović: Islamska zajednica u BiH je i na području Muftijstva tuzlanskog, a naročito u dijelu o kojem govorimo, prošla teške faze koje su uvjetovane agresijom na našu domovinu. Osam medžlisa našeg Muftijstva se nalazi u manjem entitetu, u Podrinju, Posavini i Semberiji te jedan u Distriktu Brčko. Zadovoljni smo s dosadašnjom obnovom infrastukture vjerskih objekata. Skoro svi džemati imaju angažirane imame, što je od presudnog značaja za raspoloženje ljudi i funkcioniranje cjelokupnog života. U značajnom broju džemata su imami koji potiču s tih područja. Mi nastavljamo s opredjeljenjem da se s tih područja upiše što više učenika u Behram-begovu medresu, za koje iznalazimo stipendije kako bi se olakšalo njihovo školovanje. Prioritetna je naša briga za dobrim mektebskim i vjeronaučnim radom u svim mjestima povratka. U nekim medžlisima su već uspostvljeni uvjetni mektebski centri koji omogućavaju svestran vjersko obrazovni i kulturni rad s djecom i omladinom. U ovom trenutku obavljamo pripreme za opremanje još četrdeset mekteba kako bi se rad muallima odvijao u što povoljnijim uvjetima. Od prošle godine imamo prva isustva s misijom u obdaništu na području medžlisa Islamske zajednice Brčko. Pred nama su planovi pokretanja izgradnje školskih centara za kvalitetnije obrazovanje osnovaca i srednjoškolaca na području manjeg entiteta. Pobrojane aktivnosti su samo jedan dio poslova koji teku i koje se planiraju, a istakli smo ih zbog njihovog primarnog značaja. Još uvijek obnavljamo i gradimo džamije i mesdžide. Nedavno smo potpisali ugovor za izgradnju najistočnije džamije u zoni Bratunačkog medžlisa. Dakle, valja nam se boriti uporedo na dva fronta. Jedan je dovršetak obnove uništenih dobara a drugi je ispunjavanje naše osnovne misije, a to je vjerski odgoj i obrazovanje. Nadam se da ćemo sve manje morati trošiti energiju u obnovi na uštrb energije u misiji, jer smo na to bili prisiljeni do sada.
Više pomoći pružiti povratnicima
PREPOROD: Istočna Bosna – kakvo je stanje povratka i povratnika, koji su to najizraženiji problemi? Imali smo slučaj Srebrenice, i izbora i registracije. Odatle je i krenula inicijativa 1. mart. Posljednje informacije govore da se i dalje brutalno krše ljudska prava povratnika, slučaj nane Fate Orlović?
Muftija Fazlović: Ne smijemo nikada zaboraviti da su zlodjela i Genocid u Srebrenici donijeli nesagledive posljedice za sudbinu Bošnjaka u Podrinju, što našu savjest treba da drži budnom, a spremnost na svaki vid pomoći ljudima koji tamo žive neupitnom. Mnogi džemati i medžlisi su u tom vremenu potpuno nestali s lica zemlje. Proces obnove ne samo objekata nego i života općenito, ako smijem tako reći, nije nimalo lahak i još uvijek nije završen. Inspiratori zla ni danas ne miruju. Još uvijek je puno nevolja s kojima se suočavaju Bošnjaci koji su se vratili na svoja imanja i u svoj zavičaj. Da li je iko od nas čuo da danas u svijetu postoji sličan primjer nasilja kao što je ono koje se provodi na kućnom pragu, u avliji Fate Orlović u Konjević-Polju? Povratnicima je i u ovom vremenu doista veoma teško. Potrebe velikog broja ljudi, koji su se vratili, velike su. Oni u mnogim sredinama još uvijek žive obespravljeni u pogledu vlastite imovine i zapošljavanja u državnim službama i preduzećima gdje ne smije biti diskriminacije. Najodgovorniji Bošnjaci u političkim i državnim tijelima su dužni mnogo energičnije stati iza prava ljudi na ovim područjima, te svojim djelovanjem unaprijediti njihovo privređivanje i egzistenciju. Naše sredine u kojima je bolje materijalno stanje mogu više pomoći pružiti povratnicima čiji su uvjeti života objektivno daleko teži. Oni zaslužuju, i još uvijek trebaju, dosta naše solidarnosti. Svi koji su dosad ulagali izvjesne napore da se olakša i unaprijedi život ljudi u Podrinju, ne bi trebali ni u buduće posustati u obavezama koje imamo prema ovom prostoru naše države. Islamska zajednica je sve vrijeme na svakom pedlju gdje se vratio naš narod prisutna. Činit ćemo to istrajno i ubuduće, te cijeniti i podržavati sve one koji na ovom putu budu najviše davali.
PREPOROD: Zadržat ćemo se na ovoj tematici. U oktobru će biti popis stanovništva. Kako komentirate činjenicu da su društveno-politički faktori Bošnjaka prilično zakazali (na što upućuje i poziv Rijaseta) u radu na educiranju i osvješćivanju Bošnjaka o važnosti predstojećeg popisa?
Muftija Fazlović: Popis koji je pred nama je važan za naš narod zbog mnogo razloga. Mnogo nas je stradalo i nestalo od posljednjeg popisa i važno nam je da sagledamo to stanje i, na osnovu njega, odredimo neke strateške pravce, koje svaka nacija, pa i bošnjačka, mora imati. Iz možda istih razloga je taj popis važan i onima koji nam nisu naklonjeni i koji se ne odnose prema nama dobronamjerno. S druge strane, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je institucija koja je ukorijenjena u samom biću našeg naroda i ona možda ponajbolje osjeća to njegovo biće i bilo njegovog života. Otuda naše zanimanje za brojna pitanja razvoja našeg naroda, pa i za pitanje predstojećeg popisa. Na popisu je predviđeno izjašnjavanje i po osnovu vjerske pripadnosti što nas izravno obavezuje da budemo uključeni u pripreme za njegovo provođenje. Pitanje nacionalnog izjašnjavanja je osobito važno za Bošnjake. U našem narodu se zbog poznatih razloga još uvijek nije etablirala svijest o vlastitom nacionalnom imenu kao kod drugih na ovom prostoru. Ovo je prilika da se, u skladu s prihvaćenim standardima, ispravi nepravda koju smo ranijim izvanjskim nametanjem nacionalnog određenja u povijesti trpjeli. Snosit će veliku odgovornost u našem narodu svi oni koji ne ispune svaku svoju obavezu po pitanju priprema za popis i njegovo provođenje. To se u prvom redu odnosi na predstavnike Bošjaka u državnim i političkim strukturama, jer su oni odgovorni za dosljedno provođenje zakona i ravnopravnost ljudi u svakom dijelu države.
Potpisivanje ugovora s državom
PREPOROD: Vi ste odnedavno predsjedavajući Komisije Islamske zajednice u BiH za odnose s državom. Zašto još uvijek nije potpisan ugovor IZ-e i države, dokle se došlo i koje su glavne teme i područja koja će se tretirati u ovom ugovoru?
Muftija Fazlović: Poznato je da su već dugo na snazi dva ugovora koji su u ime Katoličke i Pravoslavne crkve s državom Bosnom i Hercegovinom potpisali Vatikan, odnosno Sinod u Beogradu. U Islamskoj zajednici je dugo vladalo uvjerenje da takav ugovor nije neophodno potpisivati u našem slučaju, jer je naše sjedište u Bosni i Hercegovini, te su nam sva prava zakonom zagarantirana. Dakle, niko drugi ne bi sa strane u naše ime stavljao potpis na takav dokument, kao što je slučaj s ugovorima drugih vjerskih zajednica. Međutim, više puta su se pred Zajednicom pojavile poteškoće u vezi s ostvarivanjem određenih vjerskih prava, koje bi bilo lakše prevazilaziti da smo i mi imali potpisan ugovor s državom. Iz tih razloga se pristupilo pripremi predmetnog ugovora, ali sa znatnim zakašnjenjem u odnosu na druge religijske zajednice. Zajednički tim koji čine predstavnici Vijeća ministara i Islamske zajednice je obavio dosta posla. Postignut je visok stepen saglasnosti među njegovim članovima oko prijedloga teksta koji je ranije Rijaset Islamske zajednice usvojio. Naša komisija dobro radi. Obavili smo dodatne konsultacije s kompetentnim stručnjacima u nekoliko važnih područja rada Islamske zajednice. Poboljšali smo tekst koji pripremamo u dijelu koji se odnosi na specifičnosti naše vjere i djelovanja Islamske zajednice, s tim da on u svojoj osnovi ostaje sličan ranije potpisanim dokumentima. Među najvažnijim specifičnostima koja će naći svoje mjesto u ugovoru su sljedeća pitanja: autonomno upravljanje i raspolaganje arhivskom građom, pravo na jedinstveni registar vakufske imovine u okviru Islamske zajednice, pravo na pauzu radi obavljanja džuma-namaza, pravo na pauzu za vrijeme iftara, pravo na odsustvo radi obavljanja hadža za osobu koja nije izvršila taj obred, neradni dani u vrijeme vjerskih praznika, poštivanje propisa o hidžabu, izbor prehrane u skladu s vjerskim propisima, pravo na prostor za namaz, priznavanje šerijatskog braka i dr. Mislim da smo ušli u posljednju fazu priprema za potpisivanje ovog ugovora. Komisija Rijaseta će predano i kontinuirano do kraja obaviti svoj posao.
PREPOROD: Jedan od prioriteta u radu Islamske zajednice u BiH nakon izbora reisu-l-uleme Kavazovića jesu ustavne promjene. Dokle se došlo u tom procesu? Kako će se one odraziti na dosadašnju konstituciju IZ-e u BiH i njenih organa? Primjedbe koje sam imao priliku čuti i pročitati sežu od načina izbora muftija, preko njihovih ovlasti, članstva u Rijasetu do promjena u administrativnom uređenju Zajednice?
Muftija Fazlović: U toku je izrada prijedloga amandmana na Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Taj prijedlog se temelji na rezultatima javne rasprave provedene u postupku donošenja Platforme za izmjene i dopune Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao i Programa rada Reisu-l-uleme koji je dobio podršku na izborima za ovu najvišu dužnost u Islamskoj zajednici. Ustavno-pravna komisija Sabora Islamske zajednice će nacrt prijedloga amandmana uputiti u javnu raspravu na svim nivoima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. To treba biti otvoren i posve javan proces. Cilj je da u najširoj raspravi dođemo do najboljih rješenja koja u ovom trenutku može doseći iskustvo i zrelost naše Zajednice. Na tom putu nam je, pored ostalih pretpostavki, iznimno važno da ostvarimo kvalitetan dijalog u Zajednici, pogotovo među najodgovornijim i umnim ljudima u tijelima, organima i ustanovama koje u njezinim okvirima djeluju. Također bi valjalo imati na umu da nam dragocjenu pomoć u ovom poslu mogu pružiti brojni dobronamjerni stručnjaci u našem narodu izvan struktura Islamske zajednice. Uvjeren sam da ćemo budućim ustavnim rješenjima, ako Bog da, unaprijediti rad Islamske zajednice na mnogim poljima njezinog djelovanja.
Zaštiti integritet Potočara
PREPOROD: Pred nama je uskoro 1000. broj Preporoda. Kako vidite budućnost i razvoj ovog lista?
Muftija Fazlović: Preporod je jedna od naših institucija bez koje je teško zamisliti rad Islamske zajednice posljednjih desetljeća. To je list mnogih generacija koje su odrastali uz njega. Hiljadu brojeva Preporoda predstavlja veliki uspjeh Islamske zajednice. Čestitam redakciji na ovom velikom jubileju u našoj periodici. Mnogi naši vrijedni alimi su gradili i čuvali Preporod. Oni zaslužuju naše veliko poštovanje i zahvalnost. Češći susret s Preporodom (više od dva puta mjesečno), njegov veći tiraž te stalna koncepcijska kreativnost i sadržajna svježina mogu dodatno osnažiti misiju Islamske zajednice. Stoga to može biti jedna od važnih zadaća pred kojom se nalazimo. Preporod je od početka imao svoje vjerne čitaoce. Tako će biti i u budućnosti, ako Bog da.
PREPOROD: Uskoro počinje mubarek mjesec ramazan. Šta je fokus aktivnosti na području Vašeg muftijstva u ovogodišnjem ramazanu?
Muftija Fazlović: Ramazan je mjesec naše okrjepe i duhovnog jačanja i obnove. Baš nam je sve to potrebno u ovoj teškoj godini. Program naših aktivnosti uključuje, uz sve ono što je uobičajeno u našim džematima, puno naših i posjeta muderisa Medrese medžlisima i džematima. Cilj nam je da ostvarimo plan posjeta u sve naše džemate kako bismo prenijeli precizno osmišljene poruke koje su za džematlije važne u ovom vremenu. Odredit ćemo nekoliko težišnih ramazanskih tema prema kojima će gravitirati naši razgovri tokom brojnih susreta u ovom mubarek-mjesecu. U dogovoru s medžlisima bit će akcentiran najvažniji projekat za njihov rad u čijoj afirmaciji ćemo uzeti učešće. I ove godine ćemo intenzivno sarađivati s RTV Tuzlanskog kantona u realizaciji njihovog ramazanskog programa, koji je za nas vanredno važan i ima dobru gledanost. U tom programu imat ćemo jedinstvenu priliku da predstavimo rad svih naših medžlisa u posebnim ramazanskim reportažama. Sve aktivnosti provodit ćemo u skladu s okvirnim planom usvojenim na sjednici Rijaseta Islamske zajednice.
PREPOROD: I na kraju, ovogodišnja kolektivna dženaza u Srebrenici pada u prvim danima ramazana. Bilo je problema oko izgradnje crkve i najava da bi se ovogodišnja dženaza mogla odgoditi zbog narušavanja kompleksa Memorijalnog centra u Potočarima. S obzirom na to da ste u organizacionom odboru obilježavanja 11. jula, možete li nam kazati kako stoje stvari?
Muftija Fazlović: Pripreme za osamnaestu kolektivnu dženazu u Potočarima se privode kraju. Organizacioni odbor, u čijem članstvu su predstavnici najodgovornijih subjekata u Srebrenici i šire, predano je pristupio svojim zadaćama. Odluka Vlade RS-a da se nastavi s izgradnjom objekta u blizini Memorijalnog centra, a čija je gradnja bila zaustavljena, izuzetno je otežala aktivnosti Organizacionog odbora. Takva odluka je unijela veliku gorčinu i zabrinutost među udruženja i najodgovornije. U odnosu na stav da se zbog toga odgodi ovogodišnja dženaza, kasnije je prevladala odgovornost prema šehidima koji čekaju da im se klanja dženaza i da budu položeni u svoju vječnu kuću kao i prema njihovim, dubokim bolom i dugim čekanjem, iscrpljenim članovima porodica. Ostala su velika očekivanja udruženja majki Srebrenice i svih nas da će međunarodni predstavnici preuzeti svoj dio odgovornosti i da će zaštiti integritet Memorijalnog centra u Potočarima.
Ove godine ćemo prvi put obaviti dženazu u Potočarima u vrijeme mjeseca ramazana. Nadamo se da će ovaj blagoslovljeni mjesec i na taj dan povećati pobožnost i dostojanstvo svih nas. Ramazan je mjesec posta. To je iznimno vrijedan, ali i zahtjevan ibadet. Ispravno razumijevanje i čvrsta odluka nam omogućavaju da svaki islamski propis doživimo kao Allahovu želju ”da nam olakša a ne da nam oteža”. Naravno na taj dan će kao sudionici skupa biti i brojni musafiri na koje se u prakticiranju vjerskih propisa, pa i posta, protežu i određene olakšice. O svemu ćemo na vrijeme dati neophodna uputstva zasnovana na šerijatskim propisima i utvrđenom protokolu na dan dženaze. Neka Allah šehide Srebrenice i cijele Bosne i Hercegovine lijepo primi u svoje okrilje, a nas ojača vjerom i ibretom koji će nam koristiti.
(Preporod, 01. juli 2013. godine)