Prijedlog izmjena Zakona o islamu u Austriji (Islamgesetz), starog 102 godine, biće slijedeće nedjelje na ekspertskom vještačenju nakon što su tekst prijedloga napisala ministarstva vanjskih poslova i kulture, izvještava njemačka agencija DW. Prijedlogom novog zakona o islamu preciznije će se definirati položaj i uloga islamskih udruženja u Austriji. Ova udruženja su pravna lica javnog prava. Ona će imati pravo da i drugim državnim organima daju savjete i prijedloge o pitanjima koja se tiču islama kao priznate religije. Novi zakon bi nakon proces provjere na snagu trebao stupiti početkom naredne godine.
Značajni dijelovi novog zakona o islamu bili su od ranije poznati i reguliraju islamske praznike, vjeronauku u školama, obrazovanje imama i vjeroučitelja, razne vjerske obrede, te islamsku socijalnu službu u bolnicama i staračkim domovima, izvještava njemačka agencija DW. Zakon se generalno tumači kao veliki korak pri težnjama da austrijski muslimani i zvanično postanu dio demokratske, pluralističke i sekularne austrijske države, sa svim pravima i obavezama koje građani takve demokratske zajednice treba da imaju i poštuju.
Među predstavnicima Islamske vjerske zajednice u Austriji novi zakon je naišao i na oštre kritike i jasno neodobravanje, upozorava DW navodeći primjedbe portparolke krovne organizacije muslimana u ovoj zemlji Islamske zajednice Austrije (IGGiÖ) Karle Amine Baghajati u kojima ona ističe da se „stiče utisak kako je na unošenje neočekivanih promjena u zakon utjecala trenutna atmosfera u društvu u kojoj se u muslimanima vidi nešto opasno i negativno“, dodavši da su se u prijedlogu zakona našle i stvari o kojima uopće nismo raspravljali, iako o tom zakonu pregovore vodimo već duži niz godina“.
Predstavnici Islamske zajednice iznenađeni su i zabranom finansiranja udruženja sa islamskim predznakom iz inostranstva, kao i zabranom zapošljavanja stranih imama. Ova odluka pogađa u prvom redu turska udruženja. Naime, 65 imama koji su na službi u turskim udruženjima širom Austrije, plate dobijaju od Ministarstva vanjskih poslova Turske i pod direktnom su ingerencijom vlade u Ankari.
Baghajati upozorava da su sada dvije islamske vjerske zajednice definirane kao udruženja javnog prava, kako Islamska zajednica u Austriji, tako i Islamska alevitska vjerska zajednica. „Postavlja se pitanje ko će sada biti odgovoran za nastavni plan na časovima vjeronauke ili ko će biti nadležan za socijalnu službu u bolnicama i staračkim domovima“, kaže Baghajati.
Sva udruženja koja su članovi Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji (IZBA) finansiraju se isključivo od članarina i dobrovoljnih priloga građana. U većini bosanskohercegovačkih udruženja kažu da je novi zakon o islamu u svakom slučaju veliki napredak. Abdulmedžid Sijamhodžić, zamjenik generalnog sekretara pri Islamskom vijeću, ističe da je stari Zakon o islamu iz 1912. godine imao svega nekoliko paragrafa i nije bio u duhu današnjeg vremena. „Novi zakon definira mnoge stvari koje su bitne za svakodnevni život muslimana u Austriji. Tu spadaju proslave i praznici, Bajrami, kurbani, vjeronauka u školama ili uvjeti pod kojima se može izvršiti obred obrezivanja, i to je dobro. Puno se, međutim, priča o zabrani finansiranja iz drugih zemalja, ali bosanskohercegovački džemati, barem oni koji su članovi IZBA-e, time nisu pogođeni, oni se finansiraju iz članarine i dobrovoljnih priloga. U zakonu se ipak govori o redovnom finansiranju i ostavlja se mogućnost jednokratne pomoći iz inostranstva. Znači i to mi se ne čini rigoroznim, jer bilo koje udruženje može osnovati fondaciju i bilo ko u nju onda može uplaćivati novac“, kazao je Sijamhodžić za DW.
Komentirajući namjeru da se u Austriji ubuduće ne zapošljavaju imami koji na službu dolaze direktno iz inostranstva, Sijamhodžić je u izjavi za DW izrazio nadu da taj dio zakona neće odmah stupiti na snagu. „Mislim da to nije ni moguće, jer bi to značilo da su svi imami koji su zaposleni u Austriji ovde završili i teološki fakultet. U Austriji, međutim, još ne postoji islamski teološki fakultet, tako da će u prelaznom periodu ljudi sigurno još dolaziti izvana. Ali novi zakon kaže da je takav fakultet na Bečkom univerzitetu planiran za 2016. godinu, tako da je i ta odluka u principu sasvim u redu“.
Priredila: Ajša Hafizović Hadžimešić