Od školske godine koja počinje u septembru, nastavu na bosanskom jeziku u četiri opštine u Sandžaku, Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu i Prijepolju, pohađat će 68 posto đaka prvog i petog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole. Bošnjaci u spomenutim opštinama čine 85 posto stanovništva.
Bošnjačko vijeće Sandžaka je na današnjoj konferenciji za novinare predstavilo rezultate prvog kruga izjašnjavanja roditelja o modelu nastave u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Sandžaku.
Bosanski jezik, poslije srpskog i mađarskog, prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji, nalazi se na trećem mjestu po broju onih koji se njime služe, a po Evropskoj povelji svrstan je u 10 manjinskih jezika u Srbiji. Od kraja avgusta 2009. godine Bošnjačko nacionalno vijeće u “partnerskom odnosu“, kako ističu, sa Ministarstvom prosvjete Srbije učestvuje u procesu obrazovanja. Proces je započet od donošenja Zakona o osnovnom obrazovanju, Zakona o nacionalnim manjinama i Zakona o udžbenicima.
“Mi smo dali jednu ocjenu, iza koje i danas stojimo, a to je da ova Vlada Srbije olakšava, a ne otežava proces ostvarivanja identitetskih prava bošnjaka u Srbiji. Sada imamo jednu novu ocjenu koja glasi da iz objektivnih, u većinskom dijelu, razloga ovaj proces se u posljednje vrijeme usporava. To je zbog redukcija kapaciteta u samom Ministarstvu prosvjete, koje traju dva-tri mjeseca, a danas smo čuli i zvaničnu informaciju da je ministar Žarko Obradović i formalno podnio ostavku“, kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća Sandžaka Esad Džudžević.
Pravo na vjerski identitet
Za četiri godine ovaj organ manjinske samouprave izvršio je na desetine stručnih, motivacionih seminara za sve učesnike, aktere ovog procesa, direktore, nastavnike i ostale. Iako je postojala zakonska varijanta i za uvoz udžbenika iz BiH, odlučili su se na formiranje svojih timova koji rade u nastavi i koji su radili udžbenike.
Proces obrazovanja na bosanskom jeziku će se sprovesti, kako je istakao Džudžević, “u metodološkom smislu da ide na cikličan, stepenast način”.
“Znači, ne kompletan proces implementacije, već prvi i peti razred osnovne škole i prvi razred srednjih škola. U drugom krugu izjašnjavanja, biće uključen i pripremni razred (predškolsko)“, napomenuo je.
On je kazao da su menadžmenti u Prijepolju u četiri osnovne i tri srednje odbili da izvrše anketiranje roditelja.
Džudžević je naveo da je za identitet bošnjaka u Srbiji važno i pravo na vjerski identitet.
“U skladu sa zakonom i svojim statutom imamo Savez za odnose sa vjerskim zajednicama, taj savjet je u aktivnoj ulozi posljednjih mjeseci kako bi došlo do ujedinjavanja dvije upravljačke strukture islamskih zajednica, jer smo došli do pitanja održavanja nastave iz predmeta Vjeronauka. Nedoumica je iz koje islamske zajednice će nadležna ministarstva da prave listu nastavnika i profesora vjeronauke. Da bi se ta situacija prevazišla, mi ćemo dati punu podršku Udruženju profesora vjeronauke koje je formirano ovih dana, da oni na pravno-proceduralni način prevaziđu tu grešku koja se desila registrovanjem dvije islamske zajednice u Srbiji“, objasnio je Džudžević.
Predsjednik odbora za obrazovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća prof. Elijas Rebronja mišljenja je da su bošnjaci nakon sto godina konačno korak do svog cilja, do uvođenja nastave na bosanskom jeziku i “do ponovnog vraćanja prava u oblasti obrazovanja“.
Naglašavajući da su sve ostale nacionalne manjinske zajednice u Srbiji ostvarile ovo pravo i da su Bošnjaci posljednji, rekao je: “U ovom procesu postoje i oni koji ga usporavaju. Preduzeli smo sve zakonske radnje kako bi nastava na bosanskom jeziku počela od septembra. Samo čekamo da Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja konačno počne da radi svoj posao i da nam ovaj proces ne usporavaju. Potrebno je da Ministarstvo što hitnije objavi Pravilnik o spremi i vrsti obrazovanja nastavnika koji izvode nastavni plan i program za bosanski jezik, zatim da objavi nastavne planove i programe za predmet Bosanski jezik i književnost. Ministarstvo prosvjete svakako želi da uradi ono što je do njih, ali koliko vidim, najveći problem je u Zavodu. Iskreno se nadam da će Zavod što prije dati pozitivno mišljenje na ove pravilnike kako bi školska godina u nastavi na bosanskom mogla da počne na vrijeme.“
Izvor: AA