Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović: Ne plašim se za islam od naših dušmana, već se plašim našeg nemara i džehaleta

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović: Ne plašim se za islam od naših dušmana, već se plašim našeg nemara i džehaleta

Autor: Meho Šljivo…

“Ulema mora svugdje i uvijek, i mi to u Islamskoj zajednici činimo, bezuvjetno osuditi svaki oblik nasilja i terorizma. Nasilje u ime vjere u konačnici je nasilje nad vjerom. Terorizam u ime islama najstrašnije je podrivanje islama.”

Neka obredi hadža u kojima će zajedno učestvovati muslimani sa svih strana svijeta budu primjer današnjim muslimanima da je jedinstvo čvrsto ugrađeno u temelje našeg dina. Muslimani moraju biti jedinstveni u dobru na svakom mjestu i u svakom vremenu, kao što su ovih dana ujedinjeni u ibadetu i dobročinstvu kod Časnog hrama u Mekki i na brdu Arefat odakle je potekla ljudska civilizacija i odakle je poslanik Muhammed, a.s., uputio svoju posljednju poruku ashabima savjetujući ih da se klone svega što je ružno i zabranjeno.

 

Preporod: Poštovani reisu-l-ulema, pred nama je još jedan blagdan žrtve, Kurban-bajram. Izvršavajući vjerničku obavezu klanja kurbana i odazivajući se na Allahov poziv da obave dužnost hadža, muslimani će u narednim danima diljem svijeta svjedočiti Božiju Jednoću i veličati Njegovo ime. Po čemu se, između ostalog, prepoznaje poseban ibadetski i socijalni značaj Kurban-bajrama i hadža kao krunskog i posljednjeg islamskog šarta?
Reisu-l-ulema: U blagoslovljenim mubarek danima Bajrama muslimani su u stalnom zikru, spominjanju i veličanju Uzvišenog Allaha i neprestanom šukru, iskazivanju zahvale Gospodaru koji im je podario bezbrojne darove i blagodati.
Najljepši i najpotpuniji izraz te zahvalnosti u danima predstojećeg Bajrama je klanje kurbana. Prinoseći kurban muslimani će skrušeno izvršiti jednu važnu vjersku obavezu i praktično slijediti sunnet (praksu) Ibrahima i Muhammeda, a.s. U ovim odabranim danima zu-l-hidžžeta, posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, Uzvišeni Gospodar spušta neizmjernu milost na zemlju, a muslimani svojim ibadetima i dobrim djelima nastoje da zasluže i prigrle tu Božiju milost i bereket koji će ih bodriti u svakodnevnom životu i radu, ali i hrabriti u nedaćama i iskušenjima. Žrtva i nada u našoj tradiciji su neodvojivi. U kur’anskoj suri u kojoj se naređuje kurban, Milostivi Allah obećava poslaniku Muhammedu, a.s., da će oni koji su ga mrzili, potvarali i proganjali na kraju ostati bez značaja i pomena. Historija je nebrojeno puta potvrdila ovaj neoborivi moralni aksiom. Danas i ranije kroz historiju čovječanstva pamte se i po dobru spominju samo iskreni dobročinitelji, a oni drugi, griješnici, smutljivci i poricatelji istine uprkos mržnji, spletkama i prividnoj snazi, koju su na zemlji demonstrirali – ostaju potpuno zaboravljeni, marginalni i nebitni. Bajramski dani su ogledalo našeg istinskog muslimanskog jedinstva u zajedničkom nam tevhidu koji ne potire različitosti, kao što je hadž izraz naše suštinske jednakosti pred Stvoriteljem koji je sve ljude stvorio od istog oca i majke. Neka obredi hadža u kojima će zajedno učestvovati muslimani sa svih strana svijeta budu primjer današnjim muslimanima da je jedinstvo čvrsto ugrađeno u temelje našeg dina. Muslimani moraju biti jedinstveni u dobru na svakom mjestu i u svakom vremenu, kao što su ovih dana ujedinjeni u ibadetu i dobročinstvu kod Časnog hrama u Mekki i na brdu Arefat odakle je potekla ljudska civilizacija i odakle je poslanik Muhammed, a.s., uputio svoju posljednju poruku ashabima savjetujući ih da se klone svega što je ružno i zabranjeno.

Bilo bi dobro da se prestanemo baviti lažnim problemima

Preporod: Zima je na pragu i sve je manje vremena i nade da će se prije prvih snjegova obnoviti stambeni objekti porušeni uslijed poplava i klizišta. U nedavno potpisanom protokolu sa ministrom za izbjeglice i raseljena lica Federacije BiH definirano je da će sredstva pristigla na račun Rijaseta, a riječ je o milion maraka, nadležno ministarstvo rasporediti ugroženim područjima, u skladu sa potrebama, odnosno prioritetima. Jeste li zadovoljni intenzitetom obnove stambenih objekata i druge infrastrukture u poplavljenim područjima u BiH?
Reisu-l-ulema: Nisam. I niko ne može biti zadovoljan intenzitetom obnove stradalih područja. Posebno nas zabrinjava mogućnost da građani koji su ostali bez svojih domova dočekaju zimu bez krova nad glavom. To bi bilo neoprostivo za sve nas, a posebno za bosanskohercegovačke strukture vlasti na svim nivoima. Mi u Islamskoj zajednici trudili smo se da učinimo što više. Naše džematlije, džemati, medžlisi, imami i muftije učinili su značajne napore da stradalim u poplavama i klizištima pomognu na svaki način na koji su to mogli učiniti. Pomagali smo u zbrinjavanju ljudi, prikupljanju pomoći u hrani, lijekovima, odjeći, smještaju, čišćenju poplavljenih naselja. Pozivali smo vjernike i sve građane na solidarnost. Prukupljali smo novčana sredstva i, kao što ste i sami spomenuli u Vašem pitanju prikupili smo dva milion KM. Milion maraka islamska zajednica je sama plasirala putem muftijstava i medžlisa. Ostala sredstva bit će prema protokolu koji smo potpisali s ministrom u Vladi Federacije BiH za izbjegla i raseljena lica rapoređena u najprioritetnije svrhe i u najugroženija područja. Mi ćemo i dalje pomagati koliko god budemo mogli. Ali, to neće biti dovoljno. Štete nastale uslijed poplava i klizišta u BiH takvih su razmjera da se mogu sanirati samo odgovornim, odlučnim, brzim i sistemskim mjerama naših vlada i zakonodavnih tijela. Vremenske nepogode, dugotrajne kiše, poplave, klizišta i mnoge druge popratne nevolje i problemi nisu samo rezultat nečega što nazivamo prirodnom pojavom ili Božijim davanjem. Mnogi uzroci ovih prirodnih nepogoda, faktori koji su do njih doveli, razmjere njihovih razornih učinaka izravno su povezani s našim djelovanjem, pogrešnim činjenjem ili nečinjenjem. Predupređivanje takvih pojava, njihovo kontroliranje, svođenje njihovih štetnih posljedica na najmanju moguću mjeru, trebalo bi, u vremenu u kojem mi živimo, u ekološkoj konstelaciji savremenog privrednih i tehnoloških globalnih i lokalnih uvjeta našeg opstanka, biti pravi, autentični, anticipacijski motiv, cilj i sadržaj politike uopće. Nažalost, za nas zarobljene u zastarjele, povijesno prevaziđene političke obrasce, sadržaj politike još uvijek je, i na mentalnom, i na programatskom planu, mitološki strukturiran, obojen, usmjeren. Uz građansku solidarnost koja u toku majskih poplava nije izostala i uz adekavatnu akciju države na koju još čekamo, bilo bi dobro da smo iz onoga što nam se dogodilo u maju ove godine i što nam se može u različitim oblicima događati i u budućnosti naučili da je kranje vrijeme da se u našem političkom životu prestanemo baviti lažnim problemima.
Preporod: Na sjednici Sabora islamske zajednice u BiH održanoj u aprilu ove godine usvojeni su amandmani na Ustav Islamske zajednice. Možete li za naše čitaoce reći u kojoj je fazi praktična implementacija ovih amandmana? Dokle se stiglo sa administrativnom reorganizacijom Rijaseta i muftijstava?
Reisu-l-ulema: Amandmani na Ustav IZ u Bosni i Hercegovini su stupili na snagu njihovim usvajanjem. U Glasniku IZ u Bosni i Hercegovini objavljen je tekst Amandmana i prečišćeni tekst Ustava Islamske zajednice u BiH. Pravilnici o radu Rijaseta i Vijeća muftija su urađeni i upućeni saboru na usvajanje. Sada smo u fazi izrade pravilnika o radu muftijstava. Nadamo se da će Sabor na svom zasjedanju koje je planirano za kraj oktobra pomenute pravilnike usvojiti. Sva tri organa u strukturi IZ su važna i prema Ustavu IZ imaju veoma značajne nadležnosti.
Preporod: Na osnovu odluke Sabora islamske zajednice Rijaset je zadužen da do kraja ove godine sprovede izbore za sve organe i tijela u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kojima ističe četverogodišnji mandat na koji su izabrani na izborima provedenim 2010. godine. Zašto su muslimanima i članovima Islamske zajednice u BiH potrebni i važni ovi izbori?

Ubijanje nedužnih ljudi pod zastavom na kojoj piše da nema drugog boga osim Allaha najstrašniji je zločin protiv islama

Reisu-l-ulema: Kao što znamo mandati lica koja se biraju u organe i tijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su vremenski ograničeni. Svake četiri godine imamo izbore u organe i tijela IZ kako bismo obnovili legitimnu volju muslimana i dali izabranicima legitimitet da predstavljaju Zajednicu na svim nivoima. Izborima čuvamo našu Zajednicu od samovolje, a ujedno učvršćujemo međusobne veze i povjerenje među članovima zajednice. Islamska zajednica je važna za naš narod i naše društvo. Kroz Islamsku zajednicu se prelamaju važna pitanja odbrane naših vjerskih prava i sloboda. Islamska zajednica učestvuje u veoma važnim društvenim procesima u našem društvu. Prilika je da naše muslimane pozovem da se uključe u izbore u Islamskoj zajednici i daju svoj doprinos u njenoj izgradnji na temeljima islamskih principa. Islamska zajednica je zajednica svih muslimana i otvorena je za sve one koji žive po islamskim normama. Islamsku zajednicu možemo razvijati i očuvati samo ako uzmemo učešća i pokažemo brigu za njeno ustrojstvo.
Preporod: Niste oklijevali da kao vrhovni vjerski autoritet osudite čin brutalnog ubistva britanskog humanitarnog radnika Davida Cawthorne Hainesa u Iraku. Šta ulema može učiniti da se islam i islamski simboli prestanu zloupotrebljavati za radikalne i agresivne ciljeve čije su žrtve nerijetko nedužni civili?
Reisu-l-ulema: Muslimanskoj ulemi, često i na mnogim stranama, nedostaje i vjerodostojnost. Ulema mora smoći hrabrosti prvo da postavi prava pitanja u odnosu na stanje muslimanskog svijeta danas. Muslimanima, muslimanskoj ulemi danas nedostaje ideja. Mnogo je onih među muslimanskom ulemom koji misle da svijetom vladaju vojske, oružja, ove ili one sile, a ne ideje. To je pogrešan, u najmanju ruku, pojednostavljen i površan pristup današnjem svijetu u cjelini pa onda i problemima muslimanskog svijeta. Ali to je kompleksno pitanje, kojim se u ovoj prilici ne možemo baviti. Vratiću se Vašem pitanju. Ulema mora svugdje i uvijek, i mi to u Islamskoj zajednici činimo, bezuvjetno osuditi svaki oblik nasilja i terorizma. Nasilje u ime vjere u konačnici je nasilje nad vjerom. Terorizam u ime islama najstrašnije je podrivanje islama. Kada je riječ o onome što se danas često naziva religijskim fundamentalizmom, mora se uvijek imati u vidu da je on u svom unutrašnjem smislu i značenju izraz intelektualne, duhovne, kulturne i moralne oskudice. Također bi rekao, u nekim svojim elementima religijski fundamentalizam je izraz moderne civilizacije koja nije primarno, povijesno gledajući religijski modelirana. I još nešto je važno kada govorimo o radikalizmu. Njegovom širenju pogoduju mnoge nepravde, nasilja, i nevolje kroz koje prolaze mnoga društva i države u muslimanskom svijetu, posebno na Bliskom istoku. Unatoč svemu, terorizam, ubijanje nedužnih ljudi pod zastavom na kojoj piše da nema drugog boga osim Allaha i slike koje o tome svjedoče kružeći svijetom, nedopustive su i predstavlju najpodliji, najstrašniji zločin protiv islama.
Preporod: U bosanskohercegovačkom društvu isprepletene su kosmičke suprotnosti. S jedne strane bilježimo iskrenu i dirljivu komšijsku solidarnost ljudi različitih konfesija u neviđenim poplavama koje su pogodile našu zemlju, a s druge strane nastavljaju se vandalski napadi na vjerske objekte. Kako ocjenjujete trenutnu međureligijsku saradnju u BiH? Je li multikultura samo naša historijska vrijednost ili ova vrlina koegzistencije s drugim i drugačijim ima realnu perspektivu u našoj bliskoj budućnosti?
Reisu-l-ulema: Za prvo, za tu iskrenu i dirljivu komšijsku solidarnost zaslužni su ljudi, komšije, građani. Za drugo, za te vandalske napade na vjerske objekte zalužne su ideologije, institucije, političke i vjerske, neke manje neke više, neke prije neke poslije. Komšijska solidarnost o kojoj govorite i kojoj smo u vrijeme poplava bili svjedoci dolazi iz unutrašnjih pobuda svih naših ljudi, a vandalski napadi na vjerske objekte predstavljaju izraze ideologiziranih, mitologiziranih i nacionalističkih predstava religijskog kao takvog. U kulturni i religijski pluralizam u Bosni i Hercegovini duboko vjerujem, ne samo zbog dubokih duhovnopovijensih korijena zajedničkog života u našoj zemlji nego i zbog nečega što nas, da tako kažem, doziva i poziva iz budućnosti. Kultura je moguća samo u materijalnoj i duhovnoj razmjeni među ljudima, vjera je moguća samo u odgovornosti za drugog, naš opstanak na globalnom i lokalnom planu je moguć samo u dijalogu.
Preporod: Čitaoci Preporoda ovaj intervju će biti u prilici čitati u predvečerje Kurban-bajrama. S tim u vezi, uvaženi reisu-l-ulema, molimo Vas da našim čitaocima uputite aktuelnu bajramsku poruku.
Reisu-l-ulema: Islam je Allahova vjera i Njegovo svjetlo. Svaki musliman je obavezan da vodi računa o Allahovoj vjeri i vlastitoj odgovornosti naspram nje. Svaki musliman je u prenesenom značenju i glasnik islama, onaj koji dostavlja njegovu poruku u svojoj okolini. Ljudi gruba srca i nepromišljenih postupaka danas svjesno ili nesvjesno pokušavaju zamračiti svjetlo islama. Na nama je da ih prepoznamo i na njih ukazujemo. Sve što nije pravda, milost, pošten odnos, ljubav, iskrena i blaga riječ svoje korijene ne može imati u Allahovoj vjeri. Ne plašim se za islam od naših dušmana, plašim se nas samih, našeg nemara i džehaleta. Moramo u duhu naše vjere mijenjati naš odnos naspram prilika u kojima živimo. Odnosi u svijetu su postali zamršeni i komplicirani. Obični, tradicionalni muslimani su meta tih odnosa, to je evidentno. Trebamo ostati posvećeni našim vrijednostima, a izbjegavati avanturizam, posebno jer smo sigurni da ga potpiruju naši dušmani.