„O vjernici kada se u petak na namaz pozovete, požurite na spominjanje Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, nek znate! A kad se namaz obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite. A kad oni robu trgovačku i zabavu ugledaše, pohrliše joj a tebe sama ostaviše da stojiš. Reci: Ono što je u Allaha bolje je i od zabave i od trgovine. A Allah je najbolji opskrbitelj.“ (El-Džuma.,9-10)
Iz navedenih ajeta razumijemo obligatnost džume namaza. To je stroga vjerska obaveza punoljetnom, pametnom, slobodnom i zdravom muslimanu koji je kod kuće.
Petak se u arapskom naziva jevmul-džumu'a, a namaz, salatul-džumu'a. I jedan i drugi naziv izvedeni su iz glagola džemea’ – jedžmeu, što znaci sabrati, sakupiti… Iz istog glagola su izvedene i imenice džema'at, (skup), džamija (koja je mjesto okupljanja) i sl. Tako bismo kur'anski naziv za petak, jevmul-džumu'a, mogli prevesti kao ‘saborski dan’ ili ‘dan okupljanja’.
Riječima Uzvišenog: „kada se u petak na namaz pozovete, Požurite na spominjanje Allaha“ znači imajte namjeru i odluku i budite spremni za odlazak na džumu.
Naredbu „požurite“ ne treba shvatiti kao žurni hod do džamije, jer je žurba prilikom odlaska u džamiju zabranjena, ali trebamo zato doć ranije u džamiju i pripremiti se za namaz.
Dalje Uzvišeni kaže „vezerul-beja“ i kupoprodaju ostavite, želi se ukazati na zabranu bavljenja bilo kakvim poslom u vrijeme džuma-namaza. Na osnovu jedinstvenog stava islamskih učenjaka, zabrana bavljenja bilo kakvim poslovima u vrijeme džuma namaza.
Zapostavljanje ovoga namaza Poslanik, a.s, je okarakterizirao vjerskim nemarom pa čak i licemjerjem, što je za svakog vjernika pogubno. U tom kontekstu rekao je:
„Ili će se ljudi okaniti izostavljanja džume namaza ili će Allah zapečatiti njihova srca, pa će biti svrstani među one koji su nemarni „
U drugoj predaji se navodi:
„Ko ispusti tri džume (uzastopno), bez opravdanog razloga, biće upisan u munafike.“
Poslanik, s.a.v.s, je, radi druženja i okupljanja muslimana, potencirao odlaske u džamiju i na ostale namaze, i preferirao ih nad namazima koji se obave kod kuće.
Stoga je sedmični kontakt s džema'atom prilikom obavljanja džuma-namaza, vjernicima prilika da sretnu, dogovore o potrebama muslimana, džemata džamije i sl.
Nažalost, veliki broj muslimana je okupiran svakodnevnim poslovima, često ispušta velike blagodati koje se kriju u ovom sedmičnom namazu.
Zbog zanesenosti ovosvjetskim dobrima oni zapostavljaju vječno i vrednije na račun prolaznog, a Uzvišeni nastavlja ajet sa riječima: „To vam je bolje neka znate“ tj. napuštanje kupoprodaje i svih ostalih poslova; i dolazak na džuma-namaz i slušanje hutbe, bolje je za vas u svakom pogledu na oba svijeta.
Nakon što se odazovete na Allahov poziv i klanjate džumu, kaže Uzvišeni dalje; „raziđite se po Zemlji i Allahovu blagodat tražite.“ Ovim je ajetom omogućeno vjernicima da se poslije džume mogu nastaviti baviti svojim svakodnevnim poslovima, s napomenom; „i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite.“
To znači, bez obzira kakvim se poslovima budete bavili, ne zaboravite na Allaha Uzvišenog i propise vjere kojima vas je obavezao, jer musliman se ne postaje samo u džamiji već u svim prilikama i fazama ovosvjetskog ljudskog života.
Citirani ajeti i hadisi nas upozoravaju na obligatnost i ozbiljnost u izvršavanju tog namaza. Iz njega razumijemo da ukoliko bi svi muslimani napustili izvršenje ovog Allahovog farza, došlo bi do njihovog uništenja, da nas Allah sacuva od toga.
Jevmul-džuma- dan petak, ima svoje mnogobrojne vrijednosti i blagodat, pa petak je najodabraniji dan u sedmici, što razumijemo iz pouzdanih predaja Allahova poslanika, s.a.v.s. Tako imam Muslim u Sahihu bilježi da je Poslanik, a.s, rekao:
„Najbolji dan koji je sunce obasjalo je petak; u njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Džennet i u njemu je izveden iz Dženneta i na taj dan ce nastupiti Smak svijeta.“
Petak je bio određen za posebno uvažavanje i u slučaju prijašnjih naroda ali su ga oni zanemarili. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: „Allah je sacuvao petak od naroda koji su bili prije nas. Jevreji su odabrali subotu, kršcani nedjelju, te je Allah, dž.š, doveo nas i naputio nas da poštujemo petak.
On je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu. Nama ce biti presudeno prije svih ostalih.“
Petak je dan kojem se daju prednost u odnosu na druge dane, pa na to nam ukazuje i hadis Allahova poslanika, s.a.v.s, u kojem on kaže:
„Koji vjernik umre u petak, bice sacuvan od kaburskih patnji.“
S obzirom da je petak kod Allaha, dž.š, toliko odlikovan, poželjno je da mu iskažemo dužne počasti i poštovanje. One se ogledaju u sljedecem:
1. Okupati se, obuci cistu odjecu i namirisati se. Poslanik, s.a.v.s, je u tom smislu kazao: „Dužnost je svakog muslimana petkom se okupati, obuci najljepšu odjecu, i ako ima mirisa, namirisati se.“
2. Poraniti u džamiju, jer se za rani odlazak u džamiju obecavaju velike nagrade. Resulullah, s.a.v.s, je rekao: „Ko se u petak okupa, onako kao što se kupa radi džunupluka, a zatim u prvom satu ode u džamiju, imat ce nagradu kao da je u kurban žrtvovao devu, ko ode u drugom satu, imat ce nagradu kao da je u kurban zaklao kravu, ko ode u trecem satu, imat ce nagradu kao da je u kurban zaklao rogatog ovna, ko ode u cetvrtom satu, imat ce nagradu kao da je žrtvovao kokoš, a ko ode u petom satu, imat ce nagradu kao da je žrtvovao jaje. Kada se imam pojavi na mimberu, meleki se okupe da slušaju hutbu.“
3. Poželjno je da se raniji dolazak u džamiju iskoristi za klanjanje dobrovoljnog namaza (nafile) i da se prisutni u džamiji ne uznemiravaju govorom itd. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: „Nema tog covjeka koji se u petak okupa i što bolje ocisti, i namiriše se uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kuci, te tako, ne razdvajajuci bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah od te do sljedece džume nece oprostiti, ukoliko ne pocini neki od velikih grijeha.“
4. Uoci petka ili u petak, do pred džuma-namaz, pohvalno je prouciti bar prvih, odnosno zadnjih deset ajeta sure El-Kehf, jer se po rijecima Poslanika, a.s, na taj nacin mu'min zaštićuje od Dedždžala Poslanik, a.s, je rekao: „Ko u petak prouci suru El-Kehf, od te do sljedece džume ce ga pratitit i obasjavati svjetlo“
5. Ucenje salavata na Vjerovjesnika, s.a.v.s, trebalo bi biti stalna praksa vjernika, pogotovo u petak ili uoci petka, pošto je on donošenje salavata na njega posebno pohvalio u petak rekavši: „Petkom i uoci petka što više donosite salavate na mene, jer cu onome ko to bude cinio biti svjedok i zaizimacu se za njega na Sudnjem danu.“
6. Jedna od odlika koje krase ovaj blagoslovljeni dan je i odabrani trenutak koji se krije u njemu. Vrijeme tog trenutka je, po nekim islamskim ucenjacima, od momenta kada se imam popne na mimber pa do predavanja selama u džumanskom farzu, a po drugima taj trenutak treba tražiti od momenta kada se imam popne na mimber pa do poslije ikindija-namaza. Drugom mišljenju daje se prednost pošto se temelji na sahih predajama koje bilježe Ahmed i Ibn Madždže. Stoga bi svaki vjernik to vrijeme trebalo da posveti dovi. Resulullah, s.a.v.s, je rekao: „U petak ima jedan cas, u kome, ako ga vjernik potrefi, Allaha nece ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu to Alla nece dati i dovu mu uslišati.“
Kada smo u Allahovoj dž.š kući moramo povest računa o svom ponašanju,ne smijemo se gurati se, gaziti izmedu ljudi, probijati se, i razdvajati ljude u safu da sjednemo do nekoga koga poznajemo, U tom smislu su Resulullahove rijeci:“ ‘Sjedi i ne uznemiravaj druge“
Kada se zauzme mjesto u džamiji obaveza je svakog prisutnog da pristojno sjedi, što podrazumijeva da se ne pružaju noge bez potrebe, a posebno prema Kibli. Takode je pokuđeno naslanjati se na stupove ili zidove džamije, jer se na taj nacin tijelo opusti i oslabi koncentracija za pracenje hutbe koja je obaveza kao i sami namaz. Kada se imam popne na mimber zabranjeno je igranje bilo cime kao i svaki razgovor. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: „Ako na džumi, dok imam govori, drugu do tebe (koji prica) rekneš, ‘šuti’ – ucinio si besmislicu.“
„Ko u vrijeme džume uzme koliko je kamencic, ucinio je besmislicu, a ko ucini besmislicu, nema mu džume.“
Imam Ahmed, rahimehullahu teala, bilježi hadis od Ibn Evsa es-Sekafija koji je rekao: „Čuo sam Allahovog poslanika, s.a.v.s, kako kaže: ‘Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medu prvima dode pješke, a ne na jahalici, sjedne blizu imama i sasluša ga, a sam rijec ne progovori – za svaki ce korak imati nagradu kao što se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza“
Ako covjek ispoštuje navedeno u ovom hadisu, nadati se je da ce mu džuma biti iskup za male grijehe koje je pocinio izmedu te i predhodne džume. Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: „Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana, brišu grijehe pocinjene izmedu njih, ako se izbjegnu veliki grijesi.“ Od Ebu Hurejrea, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: „'Kada neko od vas klanja džumu, neka poslije nje klanja još cetiri rekata.“
Molimo Allaha Uzvišenog da nas učini od iskrenih svojih robova, koji će čuvati svoj namaz a posbeno džuma namaz, sa kojima će se On ponositi na Sudnjem danu, da nam oprosti grijehe pokrije sramote na oba svijeta, i da nas učini od onih koji će primjenjivati ono što čujemo na hutbama, Amin
Muris ef. Braćkan
Preuzeto sa: Misku-l-islam