U Gazi Husrev-begovoj biblioteci je, u povodu 478. godina postojanja, 15.1.2015. upriličen prigodan program.
Program je otvoren projekcijom kratkog filma “Čuvar bošnjačkog naslijeđa” koji predstavlja priču o historijskom kretanju Gazi Husrev-begove biblioteke kao najstarije i najbogatije kulturne institucije na ovim prostorima osnovane 1537. godine.
U pozdravnom govoru V.D. direktora Gazi Husrev-begove biblioteke Muhamed Hodžić podsjetio je da je Biblioteka uvijek bila u procesu selidbe sa jednog lokaliteta na drugi, preživjela mnoge nedaće i prirodne nepogode, dijelila tešku ratnu priču sa ostatkom naše države, ali je svih tih godina kontinuirano radila i služila svojoj svrsi. Postala je simbolom borbe za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Njen ukupni fond obuhvata više od 100. 000 bibliotečkih jedinica. Posebno je značajna kolekcija starih rukopisa koja je jednistvena na ovim prostorima, ali i fond štampanih knjiga na orijentalnim i evropskim jezicima, fond arhivske građe i arhiva Islamske zajednice i fond periodike.
„S ponosom možemo reći da smo u protekloj godini imali više od 5000 novoupisanih članova, a s obzirom na nove prostorne kapacitete Biblioteka je postala i mjesto održavanja raznih kulturnih događaja: konferencija, promocija, seminara, izložbi, itd. U 2014. godini u našim prostorijama organizirano je više od 70 takvih kulturno-edukativnih sadržaja. Biblioteku i njen muzej je u 2014. posjetilo više desetina hiljada posjetitelja, među kojima je 60 škola, predškolskih ustanova i fakulteta, više stranih i domaćih delegacija, kolektiva, turističkih grupa i pojedinaca. Svi ovi podaci nam govore o značaju i opravdanosti postojanja jedne ovakve institucije u gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Zbog toga osjećamo veliku radost i zadovoljstvo što danas obilježavamo Dan Gazi Husrev-begove biblioteke, i što tu radost dijelimo s vama“, istakao je V.D. direktora Muhamed Hodžić.
U okviru programa prisutnima se obratio i dr. Amir Karić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH. On je, između ostalog, rekao: „Ova biblioteka nije samo uređena zbirka knjiga. Ona je prvorazredno mjesto kolektivnog kulturnog pamćenja, koje daje institucionalnu formu našoj kolektivnoj memoriji. U rafovima ove biblioteke leži vrijedna rukopisna, štampana, fotografska, arhivska i druga građa. Ona na najbolji način pokazuje koji je bio ideal naše kulture kroz vrijeme. Njeno pouzdano i dragocjeno spomeničko svjedočenje o humanim idealima naše kulture, nipošto nas ne treba navesti da gledamo na ovu, više od četiri i po stoljeća staru ustanovu, kao na puki repozitorij zapisa o prošlim vremenima – jer ona jeste, i treba biti izvor novih nadahnuća i poleta. Velika je uloga ove biblioteke u očuvanju našeg identiteta. Univerzalnost i otvorenost koje je krase, ova ustanova sačuvala je u različitim vremenima kroz koja je prošla. Zahvaljujući njima, bila je jedno od ostrva koja su prevladavala cenzure i neželjeno prilagođavanje nametnutim društvenim i ideološkim obrascima. U ovoj biblioteci pohranjeno je rukopisno blago na čijim je stranicama kroz nekoliko stoljeća vještim pokretima, u vidu najljepših ispisa, disciplinirana tinta koja je govorila bosanskim, arapskim, osmanskim, perzijskim i drugim jezicima. U njoj je pohranjeno umijeće vještih knjigovezaca, nesebičnost darovatelja knjiga, revnost bibliotekara, pogotovu onih koji su bibliotečko blago čuvali za vrijeme agresije, i što je najbitnije u njoj su sačuvane i čuvat će se ubuduće želje svih za čitanjem onoga što je napisano i onoga što će biti napisano. Ova biblioteka je živa, zahvaljujući navedenome i zahvaljući njenim fondovima, koji uključuju pored rukopisa i štampanih knjiga i periodiku i arhivsku građu. Ona istinski utjelovljuje jednu vitalnu kulturnu mnemotehniku, koja je sposobna sačuvati i prenijeti sačuvano.
Uz srdačnu čestitku želim se zahvaliti svim zaposlenicima na dosadašnjem radu, v. d. direktora gospodinu Muhamedu Hodžiću, a posebno se želim zahvaliti dr. Mustafi Jahiću koji je dugo godina vodio ovu ustanovu i bdio nad njenim radom. Zahvaljujem se članovima Upravnog odbora na čelu sa predsjednikom dr. Ahmetom Alibašićem na predanosti i doprinosu kojeg daju.“
Potom je uslijedilo predavanje prof. dr. Fikreta Karčića na temu: „Gazi Husrev-begova biblioteka na pragu 21. vijeka“. Dr. Karčić je, u svojstvu istraživača koji četrdeset godina koristi fondove i usluge ove Biblioteke i prati njen razvoj, govorio o njenom značaju za BiH, Balkan i Evropu, njenom statusu, funkcijama, očekivanjima i njenom budućem napretku u svjetlu savremenih tendencija u razvoju biblioteka u svijetu. Predavanje dr. Karčića u cjelosti možete pročitati na web stranici www.ghb.ba.
Nakon dr. Karčića, prisutnima se obratio i direktor JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Mujo Butković. Ovo preduzeće je suorganizator izložbe „Islamski motivi na poštanskim markama“ koja je priređena u prostorijama Biblioteke u čast njenog 478. rođendana. Ona se sastoji od poštanskih maraka koje je za Biblioteku uvakufio rahmetli Ihsan Zulfikarpašić, višestruko nagrađivani filatelista, a drugi dio čine bosansko-hercegovačke poštanske marke sa islamskim motivima koje je od 1993. do danas izdalo JP BH Pošta. Na priređivanju izložbe je, uz stručni tim iz spomenutog preduzeća, radio voditelj fonda fototeke u Biblioteci, Ahmed Mehmedović.
Izložbu je svečano otvorio zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH, Husein. ef. Smajić koji je, ovom prilikom istakao: „U Islamskoj zajednici smo ponosni na ovaj objekt, koji je lučonoša znanja i balkanske kulture, a posebno tradicije muslimana BiH i cjelokupnog Balkana.“ On se zahvalio vladi i narodu Države Katar za njihovu nesebičnu pomoć pri izgradnji i opremanju ovakvog objekta, i čestitao godišnjicu rada upravi i uposlenicima Biblioteke.
Ovom prilikom JP BH Pošta uručilo je Biblioteci i Rijasetu IZ albume svih dosadašnjih izdanja poštanskih maraka, a dogovoreno je da će i svako buduće izdanje biti dostavljeno i pohranjeno u fond fototeke.
Po završetku programa prisutni su nastavili druženje uz zajednički obilazak izložbe, koja će, inače, biti otvorena do 15.03.2015. godine.