Na desnoj obali rijeke Čehotine u Foči, nekoliko stotina metara prije njenog toka u Drinu, u blizini mjesta gdje je sultan Mehmed el-Fatih, 1463. godine, na čelu svoje vojske ušao u Bosnu, nikao je polovinom 16. stoljeća, jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu – čuvena Aladža džamija. Svih potonjih vijekova ona je bila predmet divljenja brojnih namjernika, učenih ljudi, ljubitelja nenadmašnih građevinskih ostvarenja, putopisaca i drugih znatiželjnika koji su pohodili ovaj centar islamske civilizacije na području jugoistočne BiH.
Trajalo je to sve do 2. augusta 1992. godine, kada su velikosrpske vlasti, nakon okupacije Foče i genocida nad Bošnjacima, uništile ovo remek djelo orijentalne umjetnosti.
Džamiju su pripadnici srpske vojske i policije, tog dana, u večernjim satima minirale, a zatim su njene ostatke zatrpale zemljom na gradskim smetljištima. Nisu oni uništili samo Aladžu u Foči. Ista sudbina stigla je i svih 12 drugih džamija ovog grada. Svaka je bila malo remek djelo orijentalne umjetnosti, i svaka se, prije velikosrpske agresije, nalazila pod posebnom zaštitom države.
Aladža džamija je, međutim, sa stanovišta graditeljskog sklada i dekorativnog zidnog slikarstva, bila jedinstveno ostvarenje, ne samo na bosanskim, nego i na mnogoširim, balkanskim prostorima.
Rahmetli Alija Bejtić, jedan od najistaknutijih poznavalaca vrijednosti spomeničkog bogatstva u Bosni i Hercegovini, ocjenjuje Aladžu, savršenijim objektom od Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu i
Ferhadije u Banjoj Luci.
A čuveni putopisac Čelebi 1664.godine, za nju kaže:
“U ovu džamiju, sa stanovišta građevinske geometrije, utrošeno je toliko truda, toliko ukusa, toliko finoće i ostvareno toliko ljupkosti, da ovakvu impresivnost nije ostvario nijedan raniji neimar na zemaljskoj kugli… Neimar je, čak, na zidovima četvorougaone osnove, napravio okruglu kupolu poput plave zdjele, dostojnu divljenja, koju treba pogledati. Minber, mihrab, prozori i galerija za mujezina su perforirani radovi od bijelog mermera koji odaju toliku vještinu da se u svemu osjeća neka vrsta dopuštene magije.” (Čelebi, 1967., str. 179.)
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je obnovu Aladže džamije uvrstio u prioritetne projekte, 2013. godina proglašena je godinom obnove Aladža džamije, a u tekućoj godini je planiran početak radova.
Zbog njezinog posebnog značaja za Bošnjake i njihovu domovinu Bosnu i Hercegovinu, Mešihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj donio je odluku o sprovedbi posebne akcije za sakupljanje sredstava za obnovu Aladža damije u Foči na svom području.
U akciji može uzeti učešća svaki Bošnjak ili Bošnjakinja uplatom fiksnog iznosa u visini od 50 ili 100 EUR. Akcija se vodi u svim džematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, te Vas tom prilikom molimo da se obratite svom džematskom odboru. Aktivisti u džematima koji vode akciju će pri tome upisivati imena darovatelja (vakifa). Nakon završetka akcije, imena svih darovatelja (vakifa) bit će unešena u posebno izrađenu „knjigu darovatelja“ koja će u štampanoj i digitalnoj formi zajedno sa materijalnim sredstvima biti predata Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Knjiga darovatelja“ će ako Bog da u obnovljenoj Aladža džamiji trajno svjedočiti o hajr djelu Bošnjaka iz Njemačke i njihovom učešću u njezinoj obnovi.
Poštovana braćo,
cijenjene sestre,
draga omladino,
od ogromnog značaja je angažman koji svi naši imami, aktivisti, džemati, Bošnjaci i Bošnjakinje i drugi ljudi dobre volje mogu pružiti u provedbi ove humanitarne akcije. Stoga Vas molimo i ovaj put, uključite se u akciju u svom džematu i pomozite realizaciju ovog velikog projekta.
Bez Aladže i Bošnjaka, Foča, stoljećima centar islamske kulture i civilizacije, ostat će grad Srba i pravoslavlja, čime će u potpunosti biti ostvarena ideja velikosrpskih ideologa. Iskreno se nadamo da ćete na najbolji način promovirati u svojim džematima ovu akciju i učiniti sve da se što veći broj ljudi priključi ovoj akciji.
Mešihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj