Povodom otvaranja nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u četvrtak (09.01) je u prostorijama biblioteke održano književno veče na kojem su učestvovali bh. književnici Džemaludin Latić, Husein Hasaković, Hadžem Hajdarević, Hazim Akmadžić, te Behija Zlatar.
“Ovo književno veče je jedna od manifestacija kojom idemo u susret velikoj svečanosti otvaranja biblioteke,15. januara i to je uvod u cijelu priču kojom želimo izraziti našu radost zbog velikog događaja za BiH i za grad Sarajevo”, kazala je Feni Zehra Alispahić, članica Organizacionog odbora otvorenja biblioteke.
Istakla je da će Gazi Husrev-begova biblioteka otvoriti svoja vrata tragaocima za znanjem, ljepotom, kulturom i umjetnošću.
Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke bit će svečano otvorena 15. januara 2014. godine, a otvorit će je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i ministar vakufa države Katar dr. Gajs bin Mubarek el-Kuvvari.
Očekuje se da ovoj svečanosti prisustvuju najviši predstavnici Islamske zajednice, visoka delegacija države Katar predvođena ministrom vakufa, istaknuti predstavnici državnog, društvenog i kulturnog života iz BiH, te predstavnici biblioteka i naučnih institucija iz regiona i svijeta.
Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u BiH koja radi kontinuirano od svoga osnutka 1537. godine.
Najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u Jugoističnoj Evropi čuva se u ovoj biblioteci što dovoljno govori o njenoj naučnoj i kulturnoj važnosti ne samo za BiH nego za cijeli region i šire.
Osnovni fond Biblioteke čine rukopisi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku kojih ima oko 10.000 kodeksa. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad.
Značajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela gdje su mnogi Bošnjaci muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.
S obzirom da Gazi Husrev-begova biblioteka nije u svojoj dugoj povijesti nikada imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine počeli su radovi na izgradnji adekvatne i savremeno opremljene zgrade Biblioteke zahvaljujući donaciji države Katar i njenog emira Šejha Hamada bih Khalifa Al Thanija.
(FENA)