Kurra hafiz Aziz efendija Alili rado je viđen na svim mjestima na kojima se uči Kur’an i predstavlja islam. Njegovo majstorstvo učenja Kur’ana donijelo mu je slavu i u Europi, tako da je nastupao i u glasovitoj Bečkoj Grosser Musikverein Goldener Saal (na slici), gdje je u povodu 140. obljetnice nenadmašnog valcera Na lijepom plavom Dunavu, nastupao u sklopu koncerta posvećenog obnovi Narodne biblioteke u Sarajevu i svojom učenjem oduševio probranu bečku glazbenu publiku.
Nositelj 10 kiraeta
Na mekkanskom Institutu Erkam bin Erkam u Harem-i-Šerifu studirali ste svih deset kiraeta, stekavši idžazetnamu. Pojasnite mi što to znači. Koji su kiraeti imanentni muslimanima na Balkanu, odnosno islamskoj praksi Albanaca i Bošnjaka? Zanima me, naime, što je, zapravo, kiraetska tradicija naših prostora?
One koji nauče Kur’an napamet nazivamo hafizima, to jest čuvarima Kur’ana. Međutim, i među hafizima ima razlika u nekoliko stupnjeva učenja. Prvi je stupanj Hafizu-l- Kur’an, a tim se imenom želi naglasiti da je učač toliko dobro naučio Kur’an da je pred stručnom komisijom položio ispit. Taj ispit traje od tri do deset dana budući da je onome tko svlada Kur’an napamet potrebno toliko vremena da, kao početnik, pokaže svoje znanje. Hafiz kao početnik nije u stanju izučiti odjednom cijeli Kur’an napamet. On zna Kur’an, ali se najprije mora pripremiti za učenje pojedinih džuzova. Drugi je stupanj Kavijj hafiz. Riječ kavijj ima nekoliko značenja koja se uglavnom odnose na Allaha, dž.š. Kad se za učača Kur’ana kaže da je kavijj, onda je to u značenju da je jak hafiz. Jak u smislu znanja, jer kavijj hafiz može bez greške učiti Kur’an napamet u određenim dijelovima, npr. nekoliko džuzova uzastopice. Taj stupanj hafiza znači da hafiz neprekidno održava i usavršava svoje znanje učenje Kur’ana. Treći je stupanj Mutkin hafiz. Mutkin znači savršen, točan, izvrstan, onaj koji vlada materijom (uz primjenjivanje tedžvidskih pravila zna svaki vakf-ibtida, odnosno stajanje i početak učenja. Mutkin hafiz pokazuje još veću preciznost u učenju, on može u jednom danu proučiti napamet cijeli Kur’an. Mutkin hafiz uvijek mora biti spreman na način da mu vi odredite zadatak tako da navedete jedan ajet iz bilo kojeg dijela Kur’ana, a on mora bez razmišljanja nastaviti tamo gdje ste vi stali. Možete ga ispitivati napreskokce i on će uvijek nastaviti učenje Kur’ana na mjestu koje odredi ispitivač. Ta prva tri stupnja hafiza uglavnom su nam poznati. Međutim, nije nam poznato da su među njima tolike razlike u znanju, pa bi uvijek valjalo reći o kojem je hafizu riječ da biste znali što od njega možete očekivati. Dalje stupnjevanje je savršeno poznavanje Kur’ana i njegovih značenja. Tako bi četvrti stupanj mogao značiti kao profesura u znanosti, a peti stupanj bi, u komparaciji sa znanstvenim stupnjevanjem, značio zvanje akademika. Za četvrti stupanj hafiza – Mudžaz hafiz dodjeljuje se idžazetnama (diploma) kojim se dokazuje da je učač od svoga učitelja naučio učiti Kur’an u istom obliku koji je prenošen od njegova učitelja sve do Muhammeda, s.a.w.s. Mudžaz je istodobno i hafiz koji ima pravo i obvezu usmeno prenositi sened – lanac učenja Kur’ana od Muhammeda, a.s., na druge. Osim što zna Kur’an napamet, Mudžaz hafiz ima odobrenje da napiše Kur’an u njegovu prvom obliku, što znači u obliku kakav je prvotno sakupljen za vrijeme h. Osmana. Kurra hafiz je najveći stupanj poznavanja Nass-a (teksta) Kur’ana, a označava onoga koji zna sve ono što znaju sva četiri stupnja hafiza uz znanje svih deset priznatih mutevatir kiraeta. U arapskom jeziku riječ kurra predstavlja množinu od rijeci kari’, što, u ovome kontekstu, znači učač više kiraeta Kur’ana. Kad se u islamskoj literaturi na arapskom jeziku želi ukazati na osobu koja vješto, lijepo, tečno i posebice ispravno uči Kur’an na različitim kiraetima, onda se kaže da je bio kod kurra, tj. stručnjaka za učenje Kur’ana. Otuda se taj izraz upotrebljava u našoj tradiciji za hafize koji poznaju sedam kiraeta, plus tri, dakle svih deset mutevatir kiraeta.