Ramazanska hutba
Gazi Husrev-begova džamija
(Ramazan 29, 1441/maj 22, 2020)
dr. Mustafa Cerić
reisu-l-ulema (1993-2012)
Hvala Allahu što je učinio da vrijeme ramazana bude efdalnije od ostalog vremena! U ramazanu je Svevišnji Allah objavio Časni Kur'an kao putokaz i jasan svjetonazor prema kojem se zna razlika između istine i laži!
Svjedočim da nema boga osim Allaha, koji nema ni druga ni partnera, koji nije nikome i ničemu sličan!
Svjedočim da je Muhammed Allahov pouzdani Vjerovjesnik i pokorni Poslanik, koji je poticao ljude da u ramazanu čine što više ibadeta i dobročinstva!
Allahu Milostivi, neka je salavat i selam na Poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i sve njegove odabrane ashabe kojima je bio važniji Allahov rizaluk nego tjelesne strasti pa su, stoga, završili na Dunjaluku nagrađeni i za svoj napor odlikovani Allahovom zahvalnošću!
Neka je na sve njih salavat i selam do Sudnjega dana, a posebno na hazreti Ebu Bekra, hazreti Omera, hazreti Osmana, hazreti Aliju i ostale ashabe, tabīʿine i sve one koji su ih slijedili i koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana!
Allah Svevišnji kaže u Kur'anu Časnom: – Imaj sabura s onima koji su predani Allahu i danju i noću, želeći postići Allahovo zadovoljstvo! Nemoj skidati očiju s njih, tražeći dunjalučki užitak. I nemoj se povoditi za onim kojem smo srce ulijenili pa se Allaha ne sjeća, koji slijedi svoje strasti i pretjeruje u svemu što radi. (Kur'an, 18:28)
Abu Ejjub Al-Ansari prenosi da je Allahov Poslanik rekao: – Onaj koji isposti cijeli mjesec ramazan pa nastavi još šest dana u Ševvalu isto je kao da je postio cijeli vijek!
O Allahovi pobožnici, savjetujem sebi i vama da kod sebe razvijamo “takvaluk”, a to je svijest o Allahu, o Njegovom prisustvu, o Njegovoj moći i milosti, o sevapu, kojeg nam Allah obećava (al-vaʽdu) i o azabu na kojeg nas Allah upozorava (al-veʽīdu).
Draga braćo i sestre,
Naš doček mubarek Ramazana bio je u radosti i očekivanju; naš ispraćaj mubarek Ramazana je u zadovoljstvu i sreći što smo posteći nahranili dušu pobožnošću i očistili tijelo od zagađenosti. Obe ove radnje – aktivni takvāluk duše i aktivni ṭahāret tijela – su napose ramazanske. Prvu radnju propisuje Svevišnji Allah: – Ibadet posta treba da vam uveća takvaluk duše (لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ ), a druga radnja motivoirana je riječima Allahovog Vjerovjesnika: – Ibadet posta treba da vam uveća zdravlje tijela (صُومُوا تَصِحُّوا).
Ima onih kojima je šehādet lā-ilā-he illallah Muhammedun resūlullah u srcu i na jeziku dovoljan Allahov imperativ i Poslanikov hadis da bespogovorno izvrše ibadet posta. Oni ne traže dodatni ni motiv ni razlog za ramazanski post. No, ima i onih koji sa šehadetom u srcu i na jeziku traže pored duhovno-moralnog još i biološki ili medicinski razlog za post. Dakako, Allahova milost je neizmjerna (رَحْمَتِي وَسِعَتْ كُلَّ شَيْءٍ ) – Moja milost sve obuhvata – kaže Svevišnji Allah. On, neka je hvaljen, propisuje ibadet posta i za dušu da utoli duhovnu glad i za tijelo da obnovi vitalne ćelije u mozgu.
Možda ste znali da se tokom plivanja u našem tijelu događa takozvana “hipokampalna neurogeneza”, a to je ono kada mozak zamjenjuje stare nervne ćelije potrošene zbog hroničnog stresa za nove vitalne ćelije. Zato, kada uđemo u vodu, naše raspoloženje se mijenja, jer osjećamo da nas napušta umor i depresija. “Otkrili smo da je protok krvi u mozgu veći kada su ispitanici plivali, uronjeni do nivoa srca u poređenju s onima na kopnu” – tvrde svjetski psiholozi.
Ali, možda niste dosada znali da se i kod posta događa slična “hipokampalna neurogeneza”, gdje mozak “zamjenjuje stare nervne ćelije potrošene zbog hroničnog stresa za nove vitalne ćelije”. Time se, kroz ibadet post, smanjuje mogućnost Alzheimerove bolesti, starosnog gubitaka pamćenja, regulira se krvni pritisak, smanjuje se kolesterol u krvi i vrši se prevencija šećerne bolesti te poboljšava rad bubgrega. No, zasigurno, za znatiželjne oko tjelesne ili medicinske koristi od posta, najvažnija spoznaja, do koje su došli svjetski medicinari u posljednje vrijeme, je ta da treba postiti 16 sati dnevno pet sedmica ili trideset pet dana u godini kako bi se došlo do gore spomenutih pozitivnih efekta na ljudsko zdravlje. Nije li nam naš Pejgamber upravo to preporučio da nakon 29 ili 30 dana ramazanskog posta nastavimo još šest dana u mjesecu Ševvalu kako bi time upotpunili 35 dana godišnjeg posta, kojeg današnja svjetska medicina preporučuje ne samo da se smanji tjelesna težina, već da se, što je mnogo važnije, popravi krvna slik tijela. – Onaj koji je isposti cijeli mjesec ramazana pa nastavi još šest dana u Ševvalu isto je kao da je postio cijeli vijek – kaže Alejhisselam!
Lijepo je, naravno, znati da je moderna medicina došla do spoznaje o korisnosti posta za ljudsko zdravlje. Muslimani su to oduvjek znali od Allahovog Vjerovjesnika, koji nije govorio ni iz zabave ni iz hira (وَمَا يَنطِقُ عَنِ الْهَوَى، إِنْ هُوَ إِلاَّ وَحْيٌ يُوحَى), već iz Levḥ-i maḥfūẓa, “vječno čuvane ploče”, gdje je sve zapisano i sve pročitano što čovjek treba da zna kakao za potrebe svog duhovnog i mentalnog raspoloženja tako i za potrebe svog tjelesnog i medicinskog zdravlja.
Održavanje ravnoteže između duhovnog i tjelesnog u čovjekovom životu predstavlja osnovni cilj islama. Pa ipak, duhovni ili moralni aspekt ima prednost jer duša žive i nakon smrti ljudskog tijela, dok tijelo nema života bez duše. Zato je njegaovanje Božanskog duha i ljudske duše u čovjeku važnije od njeganja ljudskoga tijela. Onaj koji je u ovogodišnjem Ramazanu prepoznao važnost njege svoga duha, duše, uma i srca u samoizolociji (khalvetu) od koronevirusa razumije da je ovdje riječ o potrebi da čovjek shvati da dok god ne bude njegovao svoju dušu, koja će nadživjeti tijelo, kao što njeguje svoje tijelo, koje neće nadživjeti njegovu dušu – sve dok čovjek to ne shvati, neći biti ni supješan ni sretan na Ovome svijetu, niti će biti spašen i blagoslovljen na Drugome svijetu.
Zamislite kad bi čovjek posvećivao uljepšavanju svoje duše koliko posvećuje uljepšavanju svoga tijela kakav bi svijet izgledao? Izgledao bi mnogo ljepši i milodušniji! Metaforički rečeno, Ramazan je salon za čišćenje i uljepšavanje duha, duše, uma i srca u čovjekovom tijelu. Tu duhovnu i moralnu operaciju muslimanska ulema je cijenila i precizno ocjenjivala. Zato je poučna upozoravajuća priča sa Imamom Ahmedom ibn Hanbelom, koji je na pitanje šta misli kad vidi mnogo ljudi u džamiji, odgovorio: – Ne, ja ne vidim nikoga! Začuđen ovim pesimističnim odgovorom Imama Hanbela, neko mu je prijekorno prigovorio: – Zar si slijep, časna ulemo?
– Ne, nisam slijep, brate!
– Slijep je onaj koji licem gleda prema Kabi, a leđa okreće jetimima i siromasima!
– Slijep je onaj koji čini sedždu Allahu, a oholo se ponaša prema ljudima!
– Slijep je onaj koji je u prvom safu u džamiji, ali ga nema u safu gdje ljudi trebaju njegovu pomoć!
– Slijepac je onaj koji daje sadaku samo jedan dan, a ima mogućnost da daje svaki dan!
– Slijep je onaj koji posti od hrane i pića, ali ne posti od harama!
– Slijepac je onaj koji čini tavaf oko Kabe, a zaboravlja ‘tavafiti’, zaboravlja obići bolesnog siromaha koji umire od gladi!
– Slijepac je onaj koji uči ezan, a ne vodi brigu o svojim roditeljima!
– Slijepac je onaj koji klanja i posti, ali vara na vagi!
– Slijepac je onaj koji klanja i posti, a ruke su mu krvave od krvi nevinog brata!
– Sijepac je onaj koji klanja, ali ga namaz ne čini da bude bolji čovjek!
Dodajmo još i ovo:
– Slijepac je onaj koji se poziva na Sunnet i džemat, a svjesno razbija zajednicu muslimana otimajući joj hak zekata i sadekatu-l-fitra za svoje lične potrebe!
Draga braćo i sestre, ispraćajući mubarek Ramazan neka se svako od nas ispita u čemu je slijep pa neka se lijeći od tog sljepila i neka progleda da vidi ljude i stvari oko sebe onakve kakve one jesu, a ne da zatvara oči pred istinom!
Allahu Svemogući, osnaži nam čulo vida pa da vidimo ono za što nas dužiš da vidimo!
Allahu Sveznajući, pouči nas da naše čulo vida koristimo za ono za što je namjenjeno!
Allahu Milostivi, omili nam da vidimo halal, a omrazi nam da gledamo haram!
Allahu Milostivi, kabuli i u svep upiši naš sijam, naš qijama, naš ruku, našu sudžudu, naš tesbih i naš tehlil, kao što si kabulio i u sevap upisao dobrim i pobožnim ljudima prije nas!
Allahu Milostivi, neka današnji dan Qudsa bude opomena Ummetu, koji bijaše najbolji u historiji kad je upučivao na dobro a odvraćao od zla:
– da prestane međusobno ratovanje:
– da zaustavi prolijevanje nevine ljudske krvi;
– da umjesto dječijih suza širi dječiji osmjeh;
– da se vrati svom izvoru;
– da se vrati Allahovoj vjeri i Alejhisselamovom moralu;
– da se uzme za jedno bratsko uže, koje ga i danas spašava od ponora kao što ga je nekad spašavalo!
Moj Ummete, vrijme je da se otrijezniš od gafleta i da se vratiš tamo gdje ti je mjesto među nacijama!
Vrijeme je, moj Ummete, da budeš Svjetionik, Almanar mira, sigurnosti, uspjeha i sreće čovječanstva na Ovome i spasa na Drugome svijetu! Amin!