Pred kamerom emisije “Mozaik religija” FTV-a 5.decembara, 2013.g. predsjednik Medžlisa IZ Trebinje Mustafa Fetahagić i glavni imam Husein ef. Hodžić postavili su alem na munaru obnovljene sultan Ahmedove džamije. Ovim činom svečano je završena obnova porušenih džamija u ovom gradu. Televizijske kamere vječnom će učiniti suzu radosnicu predsjednika Fetahagića, baš kao što će njegov plač ushićenja sačuvati arhiva radija BIR sa svečanog postavljanja kamena temeljca za obnovu ove džamije. Na stranicama naših ranijih brojeva (Preporod; broj 24/962 15.decembar 2011.g. ) pronaćićemo tačan datum i fotografije s te svečanosti, 29.novembra 2011.g.
Šapat sultan Ahmedove džamije
„Malo je naših ljudi danas na svečanosti. Uglavnom u ovo doba godine su u Skandinaviji i drugim zemljama svijeta. Nimalo ne sumnjam da se svi oni neće odazvati svojim prilozima i u obnovi ove džamije. Trebinjci su uvijek bili veliki donatori i tako će i dalje biti. Meni je 75 godina i prvi moji mektebski dani su bili ovdje…. Ima to svoje… Uspomene naviru sve jedna za drugom… Hvala Allahu, ja se nadam da će sve ići u dobrom pravci i kako treba…“ isprekidanim glasom zaliven suzama radosnicama ispričao je tada hadži Mustafa. On se uz to još i prisjetio kako je ova džamija uoči agresije ‘88. godine renovirana te da je u doba komunizma služila kao skladište umjetnog đubriva, a kasnije i pšenice. Niko nije vidio, niko snimio i niko sačuvao slike kada je ova džamija srušena u ljeto 1992.g. A ona i nije srušena u najdražim uspomenama Trebinjaca. Toliko je srasla s njihovim uspomenama da ju je nemoguće porušiti. Međutim, Trebinjci nisu u Trebinju, njihova djeca stiču neke druge vrijednosti. Zato je Husein efendiji trebala televizijska kamera. Da ostane sačuvana živa riječ o džamiji koja mnogo više od bilo koje historije govori o tom gradu.
Uspjeh pa je Trebinje obnovilo sve džamije Husein ef. pripisuje instituciji Islamske zajednice u ovom gradu. I prvi put ovu džamiju napravila je institucija. Nakon što su uskoci Stojana Jankovića i Ilije Smiljanića na bajramskom namazu poklali džemat i srušili džamiju u Policama, trebinjska sirotinja nije ni mogla niti bila kadra da je obnovi. Tada je intervenisao sultan. Gradilo je Osmansko carstvo. “Zaista je napredak da to danas čine sinovi Trebinja, a siguran sam da ćemo napraviti ljepšu već što je bila carska.“, kategoričan u procjeni kazao je prije dvije godine Husein ef.
Hadži Mustafina suza
Džamija je zaista prelijepa. Posebna, jer ona je kruna svih trebinjskih džamija. Prva je izgrađena, prva srušena, prva obnavljana, prva minirana i evo, nova je kruna ponosa i nade. Zato se i ne treba čuditi što se hadži Mustafa Fetahagić rasplakao poslije postavljanja alema na njenu munaru. Kako i ne bi? Ko i ne bi!? Preostala je još ugradnja mihraba, donjeg poda i nekoliko sitnih radova. „Kad se stavi alem, poslovi su završeni. Kod nas su ljudi nosali alem po mahali, sakupljali pare i kad prikupe dovoljno novca postave alem“, našalio se Husein ef. On u simbolici, deset ruševina – deset alema, prepoznaje i potrebu novog strateškog određenja. „Mnogo je toga učinjeno“, tvrdi Husein ef. Hodžić, dodavši kako se umorio od obnove. „Ne znam, možda i moja misija u Trebinju s ovom džamijom završava. Da vam pravo kažem, umorio sam se, ne moram ja nigdje ići iz Trebinja, ali umorio sam se. Treba sad svijet vraćati u Trebinje. Ekonomska situacija iz dana u dan sve je teža. Nema dana kad neko od lokalnog srpskog stanovništva ne dođe u Islamsku zajednicu da traži pomoć“, ističe Husein ef.
On u razmišljanjima o budućnosti Islamske zajednice razmatra nekoliko mogućnosti. Jedna od njih je da se obnovom porušene džamije Hasan-paše Predojevića u Bileći i crkve koju je, kako kaže legenda, sagradio svojoj majci, počne obnavljati povjerenja naroda i religija u ovom dijelu naše zemlje. Drugi pravac djelovanja Husein ef. vidi u sistematiziranju cjelokupne imovine Islamske zajednice na cijelom teritoriju opštine Trebinje, koja je već pola stoljeća napuštena. Naime, u trebinjskim brdima i okolici postoji na stotine starih harema o kojima niko odavno ne vodi brigu, nekoliko napuštenih ostataka starih džamija i mesdžida. „Trebinjci imaju zanimljivu tradiciju. Kad se počela gasiti zvijezda islama u Španiji, Osmanlije su se dizale u visine, i tad prva rijeka izbjeglica muslimana iz Španije dolaze ovdje kao muhadžiri. U to su vrijeme muslimani u Beogradu, Valjevu, Užicu „dernečili“, kaže Husein ef. Hodžić, pa nastavlja kako Trebinjci hrabro i odvažno nose emanete svojih predaka. „Stalno ih sustiže sudbina izbjeglištva. Od Španije, Boka-kotorske, Trebinja, sad širom svijeta. Zato ne treba čuditi suza Mustafe Fetahagića. On i ne može reći koliko je teška ta njegova suza. Njegov je djed išao do Stoca da spriječi Austro-Ugarsku vojsku da uđe u Trebinje, kad ih je cijela Bosna pustila. Pala Bosna, došli do Crne Gore a samo oni ne daju. Zašto? Oni samo znaju zašto. Oni samo znaju šta je muhadžirska suza i šta znači i kako se treba boriti za svoj toprak“, zaključio je Husein ef. Hodžić.
Svečano otvorenje obnovljene sultan Ahmedove džamije, kako nam je rekao, biće organizirano, ako Bogda, idućeg ljeta.
Hasan Eminović