Bosanskohercegovački derviši i šejhovi su u subotu, 10. maja 2014. godine, u avliji Blagajske tekije proučili tradicionalni mevlud i zikr.
Derviši i šejhovi su proučili mevlud na turskom jeziku Sulejmana Čelebija i mevludski tekst njegovog prijevoda na bosanski jezik hafiza Saliha Gačevića. Mevlud i zikr predvodio je šejh Sirija Hadžimejlić.
Tradicija okupljanja na vrelu Bune u Blagaju, gdje se nalazi i mezar Sari Saltuka, je stara tradicija Bošnjaka da se zbog zajedničke molitve okupljaju na izvorima rijeka i visovima planina. Od dolaska islama u Bosnu i Hercegovinu na tim okupljanima su učene zajedničke dove za dobro svih ljudi, za rodnu godinu, mevlud u znak ljubavi prema Muhamedu a.s. i zikr u znak slavljenja Allaha dž.š.
U svojstvu izaslanika reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića skupu se obratio hafiz Ismet ef. Spahić.
“Tekija na vrelu Bune je stoljećima izvor naše duhovnosti, izvor naše časne vjere”, kazao je hafiz Spahić podsjetivši kako je cilj islamskog vjerovanja biti predan i revnosan u izvršavanju svih vjerskih dužnosti.
U svom govoru istakao je značaj klanjanja namaza (izvršavanja pet dnevnih molitvi).
“Nema isprike za ne izvršavanje namaza. Propušteni namaz je ogromna šteta za čovjeka i na ovom i na budućem svijetu”, kazao je hafiz Spahić.
Spahić se u tom smislu osvrnuo i na odnos stare bosanskohercegovačke uleme prema molitvama.
“Oni su samo jedan propušteni namaz doživljavali kao nenadoknadivu priliku za približavanje Bogu”, protumačio je Spahić.
Haifz Spahić je u govoru ispričao događaj kada je sultan Fatih došao iznad Sarajeva i tom prilikom zadržao vojsku tri dana u taborima, a za to vrijeme je klanjao tri dana istihare namaze hoće li njegov put ostati uzaludan ili neće. Nakon treće noći sanjao je poslanika Muhameda a.s. U snu ga je pitao da li će ostati islam u Bosni a Poslanik mu odgovorio BAKI (trajno). Po tom snu brdo iznad Sarajeva dobilo je naziv Bakije.
“Islama će u Bosni biti i mi se ne trebamo plašiti za opstanak islama. Trebamo se plašiti za odgoj naše djece, hoće li moj i tvoj Mustafa i Fatima pasti na sedždu Allahu”, rekao je Spahić.
Okupljenim vjernicima obratili su se muftija h Seid ef. Smajkić i novoimenovani mostarski muftija Salem ef. Dedović. Njihovim obraćanjem simbolično je označena primopredaja funkcije mostarskog muftije i promjene na čelu Mostarskog muftijstva.
Muftija Smajkić se prisjetio perioda reaktiviranja tradicije blagajskog dovišta jer su okupljanja na vjerskoj osnovi tokom socijalističke vladavine bila zabranjivana. No uprkos tim činjenicama tradicija blagajskog mevluda je oživljena 1975. godine i tako je postala najstarija kulturno vjerska manifestacija muslimana u Bosni i Hercegovini.
“Tokom svih tih godina naših kušnji mi smo dokazali da je naša plemenitost nadvisila sve vidove destrukcije našeg vjerskog i nacionalnog identiteta”, kazao je muftija Smajkić.
Osvrnuvši na poziciju Bošnjaka u Hercegovini i gradu Mostaru muftija Smajkić je konstatirao kako je Mostar oduvijek bio otvoren grad za sve nacionalnosti i sve vjeroispovijesti te da takav i u budućnosti treba ostati.
Novoimenovni muftija mostarski Salem ef. Dedović u svom govoru posebno je osvrnuo na potrebu jačanja odgovornosti prema nebrojenim blagodatima koje je Uzvišeni Bog podario čovjeku.
I ove godine kao i prethodnih na blagajskom mevludu i zikru okupili se oko 25.000 vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.
(Anadolija)