Predstavljena poezija Mahmuda Derviša

Predstavljena poezija Mahmuda Derviša

U okviru jubilarne, dvadesete po redu kulturno-vjerske manifestacije “Dani Hasana Kaimije”, u Mektepskom centru u Bijeljini, u četvrtak 15. juna 2023. godine u 18 sati, predstavljen je poetski opus palestinskog pjesnika Mahmuda Derviša.

Na početku je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, hfz. Izet ef. Salkanović proučio odlomak iz Kur’ana.

Bijeljinski ljubitelji poezije uživali su u poetskoj večeri, prigodnim recitalima i obraćanju promotera nesvakidašnje poezije jednog od najvećih svjetskih pjesnika.

Organizator Kaimijinih dana je Medžlis Islamske zajednice Zvornik, u saradnji sa Muftijstvom tuzlanskim, a domaćin predstavljanja poezije Mahmuda Derviša, r.a., u Bijeljini bio je Medžlis Islamske zajednice Bijeljina. U ime organizatora i domaćina obratili su se predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, Mustafa ef. Muharemović i Samir ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.

O poeziji Mahmuda Derviša i četvorotomnom izdanju prijevoda njegovih pjesama na naš jezik govorili su Hadžem Hajdarević, književnik i predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, te stručni saradnik u Institutu za jezik, Zuvdija Hodžić, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i generalni sekretar Crnogorskog PEN centra, sa statusom istaknutog stvaraoca u kulturi, te Džemo ef. Redžematović, glavni imam MIZ Podgorica i prevodilac poezije Mahmuda Derviša na naš jezik.

Redžematović: “Ključ za ulazak u galaksiju Mahmuda Derviša bila je njegova kratka pjesma o cijeni rata. Ta pjesma je smirivala u sebi čitavu golgotu palestinskog naroda i države. Ona je glavni motiv mog bavljenja poezijom otpora o kojoj sam ranije imao tek skromno znanje.”

Evo te pjesme:

Rat će se okončati, lideri će se rukovati. Ostat će ta starica da čeka svoga sina šehida,
i ta djevojka da čeka svoga voljenog muža i ona djeca da čekaju svoga oca junaka;
ja ne znam ko izdade vatan ali vidjeh ko mu plati cijenu. 

“Mahmud Derviš jedan je od najvećih palestinskih pjesnika i od onih je vodećih autora koji pripadaju arapskoj tradiciji, koja je svoje najveće domete ostvarila u poeziji. Poezija Mahmuda Derviša je poetika otpora, što ne čudi, budući da znamo u kakvom je okruženju se rodio, rastao i stasavao u svakom smislu pjesnik Derviš. S druge strane, ukoliko se osvrnemo na tradiciju kojoj pjesnik pripada, čini nam se logičnim njegov proboj i intelektualno sazrijevanje u poeziji, budući da je tradicija pisane riječi u arapskom kulturnom krugu itekako jaka, zapravo, najveći dometi, kao što smo rekli, te tradicije ostvareni su u poeziji.

Duboko rezigniran i obilježen tragedijom naroda kojem pripada, na jednom će mjestu kazati da pjesma ne mijenja ništa, izuzev pjesnika, ali je dubina tragedije bila podstrekom da se Mahmud Derviš u književno-umjetničkom smislu realizira kao pjesnik koji tu tragediju pamti, bilježi, retraumatizira te pokazuje Svijetu jednu drugu Palestinu – onu koja se razara, ali i onu koja ima duboku kulturnu tradiciju.

U tom smislu jasno je da je poezija Mahmuda Derviša itekako savremena i stvarnosna – pamti tragediju vlastitog naroda, pretače stvarnost u poeziju i na taj način pokazuje da je moguće logikom sile i nasilja kreirati identitet svaki drugi pa i pjesnički. Takva pozicija nije ona za kojom se traga, koliko je u svemu tome bitno traganje za vlastitim identitetom, za onim što te markira i predstavlja kao Drugoga, dok, s druge strane, takva stvarnosna  poezija u ”poziciji” je da se na površan način interpretira.”