U Mekki je jučer završena islamska međunarodna konferencija „Islam i borba protiv terorizma“, usvajanjem Rezolucije i Mekanskog proglasa u kojima se, pored osude i odbacivanja svih oblika nasilja, ukazuje na nužnost prevencije terorizma i islamofobije. Također, s ove važne konferencije, na kojoj je tretirano pitanje terorizma i odnos islama prema njemu, u formi proglasa upućen je poziv zapadnom svijetu na saradnju sa islamskim zemljama i na zaustavljanje širenja islamofobije.
Organizator konferencije bila je Svjetska muslimanska liga „Rabita“ iz Mekke uz pokroviteljstvo kralja Kraljevine Saudijske Arabije Selman ibn Abdul Aziz Ali Sauda i trajala je od 22. do 25. februara 2015. godine.
Učešće na konferenciji su uzela najznačajnija imena iz svijeta nauke i intelektualnih krugova u islamskom svijetu. Ovoj trodnevnoj konferenciji prisustvovao je i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, a sa područja Blakana također su prisustvovali i dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema emeritus, dr. Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj, dr. Nedžad Grabus, predsjednik Mešihata IZ u Sloveniji, dr. Mevlud Dudić, predsjednik Mešihata IZ u Srbiji, Muamer Zukorlić, muftija sandžački i dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Lideri islamskih zajednica iz cijelog svijeta usvojili su Rezoluciju, kao i Mekkanski proglas nedvosmisleno osuđujući terorizam i pozivajući muslimane širom svijeta na jedinstvo i saradnju. „Borba protiv terorizma ne može biti svedena na sukob sa islamom na način širenja islamofobije, već borbu protiv terorizma treba shvatiti kao saradnju sa muslimanskim svijetom, sa muslimanskim intelektualcima (ulema) i legitimnim institucijama muslimana“, naglašeno je u jednoj od poruka uleme svijeta.
Mekkanskim proglasom, svjetski muslimanski lideri uputili su konkretne poruke vođama ummeta, ulemi ummeta, medijima, muslimanskoj omladini i cijelom svijetu. U prvoj poruci Mekkanskog proglasa pozivaju se državne i političke vođe na savjestan i odgovoran rad te na jedinstvo cilja kako bi se prevladale podjele i našla adekvatna rješenja za nagomilane probleme s kojima se danas suočavaju muslimanski narodi.
„Nužno je izraditi sveobuhvatnu strategiju za prevenciju terorizma, za jačanje povjerenja između ummeta i vođa, za podršku pravednih zahtjeva ummeta, za borbu protiv korupcije, za rješavanje problema nezaposlenosti i siromaštva, te zaštitu građanskih prava u svim segmentima društva“, navodi se, između ostalog, u prvoj poruci.
Drugom porukom Mekkanski proglas poziva ulemu da bude „budna, odgovorna i svjesna povijesnog trenutka te da istinski radi na objašnjavanju temeljnih vrijednosti islama od kojih su vrijednosti vjere, znanja, mira i povjerenja među ljudima najvažnije“.
„Ulema mora raditi na jačanju veza sa omladinom, mora ispuniti prazninu kod omladine, raditi na proširenju njihovih vidika… ulema mora ponuditi adekvatne odgovore omladini, odgovore koji se temelje na principu uključivosti, vesatijje, odnosno miroljubivog i otvorenog pogleda na svijet“, istaknuto je u drugoj poruci Proglasa.
U Mekkanskom proglasu nisu izostavljeni ni mediji, koje se poziva da se drže principa istinitog i pravovremenog informiranja javnosti, te principa izbjegavanja senzacionalizma koji proizvodi konfuziju sa posljedicama krvoprolića.
„Mediji trebaju pomoći u liječenju rana ummeta, trebaju imati osjećaj odgovornosti za izgovorenu i napisanu riječ; izbjegavati širenje lažnih i krivo zavodljivih mišljenja. Mediji trebaju raditi na širenju svijesti o pogubnosti prolijevanja krvi i prakticiranju nasilja, kao i na sprječavanju širenja lažnih tumačenja islama i prikazivanja muslimana na ružan način“, kaže se u trećoj poruci.
Posebna pažnja posvećena je mladima, koje se poziva da se drže pravog puta i da ne nasjedaju na priče koje nemaju veze sa zdravim razumom.
„Omladina mora kontrolirati svoje emocije i uzeti u obzir posljedice svojih postupaka. Omladina mora shvatiti da se ciljevi postižu postupno prema općim normama života, koje je sam Bog Uzvišeni postavio, a koje se mogu naučiti iz povijesnog iskustva“, naglašeno je, između ostalog, u četvrtoj poruci Mekkanskog proglasa.
Najznačajnija, peta i ujedno i posljednja poruka, jasna je poruka svijetu da terorizam nije svojstven niti jednoj vjeri ni naciji, te se dovođenje islama u vezu s takvim optužbama smatra neutemeljenim i zlonamjernim.
„Sloboda, sa svim svojim pravilima, jedna je od najviših vrijednosti islama, koju valja shvatiti i kao odgovornost, pa ju se ne smije upotrebljavati za nanošenje bola i patnje drugome… Zbog toga, trebamo sarađivati na onim pitanjima oko kojih se slažemo, a ona oko kojih se razilazimo ne trebamo otvarati na način da jedni druge vrijeđamo“, kaže se, između ostalog, u petoj poruci.
Također, potrebno je podsjetiti da su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta (Rabita) dr. Abdullah Et-Turki u sjedištu Rabite u Mekki potpisali Sporazum o saradnji između Lige muslimanskog svijeta i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.