Od danas se na kioscima nalazi jubilarni 1000. broj islamskog informativnog lista ”Preporod”, zvaničnog glasila Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čiji je prvi broj izašao 15. septembra 1970. godine, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Prvi broj ove, po mnogima, nesumnjivo najznačajnije muslimanske i islamske novine, odštampan je na maloj rotaciji štamparije ”Oslobođenja”, koja se nalazila u zgradi na raskršću današnjih ulica Mehmeda Spahe i Pruščakove u Sarajevu, kao glasilo Udruženja ilmijje u BiH.
Aktuelni glavni i odgovorni urednik ”Preporoda” Meho Šljivo kazao je za agenciju Anadolija da je izlazak 1000. broja ovog islamskog lista jedan od najznačajnijih jubileja u savremenoj povijesti Islamske zajednice u BiH.
”Naša radost je time veća što obilježavamo i 43 godine neprekidne tradicije izlaženja lista ”Preporod”. Za ove 43 godine, uprkos turbulentnim vremenima i ratnim dešavanjima, ”Preporod” nije prestao izlaziti kao petnaestodnevni list. Hvala Bogu, uspjeli smo sve ove godine informirati našu javnost u Islamskoj zajednici o svim značajnijim dešavanjima koja se tiču muslimana u domovini i dijaspori. Naš jubilej je veći jer se ove godine slave još dva jubileja, i to 40 godina rada Izdavačkog centra ”El-Kalem” i 80 godina izlaženja Glasnika, glasila Rijaseta IZBiH”, kazao je Šljivo.
Podsjetio je kako su ”Preporod” uređivali najveći i najznamenitiji alimi u BiH kao što su Husein ef. Đozo, inače prvi urednik lista, a posljednjih 20-tak godina glavni urednik je bio Aziz ef. Kadribegović.
Kadribegović, koji je proslavio više od četrdeset godina saradničkog, redakcijskog i uredničkog djelovanja u “Preporodu”, prisjetio se izlaska prvog broja lista.
”Sa prvim brojem, štampanim u 10.000 primjeraka, koji je naprosto razgrabljen vidjelo se da nagomilanu snagu i latentni zamah koji je isijavao ”Preporod” neće biti tako lahko zaustaviti. Tim prije što ”Preporod” nije bio samo list različit od drugih listova, već je on bio neka vrsta zajedničkog muslimanskog, kolektivnog čeda, kojeg su svi željeli ljuljati, uspostavljajući s njegovim aktivnostima čitav niz drugih vjerskih i kulturno društvenih aktivnosti”, istakao je Aziz ef. Kadribegović.
U svom posljednjem uvodniku Kadribegović je naglasio kako su bosanski muslimani ”Preporod” uzimali kao ”neku vrstu zastave, simbola sa kojim su se identificirali, preko koga su se raspoznavali, ulazeći u prostore svoje vjere, u prostore prvih saznanja”.
”Naša misija djelimično je ispunjena i ako je nekoga od vas (od nas) Preporod (samo) okrznuo ili dodirnuo. Kao melek svojim krilom”, zapisao je Kadribegović.
Urednik Šljivo je najavio koncepcijsko osvježenje lista ”Preporod”.
”Mi ćemo nastojati da u narednim mjesecima i godinama u ”Preporodu” angažiramo trenutno najpoznatije kolumniste, ljude od pera, koji su se dokazali svojim originalnim idejama i tekstovima u bh. medijskoj sceni. Nastojat ćemo da list tehnički redizajniramo kako bi on bio pregledniji i atraktivniji. Pratit ćemo savremene trendove u novinarstvu. Pokušat ćemo da obogatimo i ponudu na web stranici lista”, rekao je Šljivo.
Pored informacija iz Islamske zajednice, ”Preporod” donosi aktuelne tekstove i teme o muslimanima i islamu u BiH, Evropi i muslimanskom svijetu.
To je druga najtiražnija tiskovina na prostorima BiH. List se distribuira diljem BiH, Bošnjačke dijaspore, a ima pretplatnike od Australije do Aljaske. Uz glavnog urednika Mehu Šljivu, redakciju lista čine: Bajro Perva, Selman Selhanović, Ajša Hafizović-Hadžimešić, Mirnes Kovač, Elvedin Subašić i tehnički urednik Safer Muminović.
(Anadolija)