Islamski pedagoški fakultet, u saradnji s Centrom za dijalog – Vesatijja, organizirao je u subotu 30. maja 2015. godine drugu konferenciju sa međunarodnim učešćem o temi „Umjerenost kao metod suočavanja sa prošlošću s ciljem obnove pomirenja“.
Konferencija je okupila eminentne stručnjake, predavače i ulemu Islamske zajednice, te predstavnike izvršne vlasti USK-a koji su ukazali na značaj srednjeg puta u pomirenju i obnovi suživota, te umjerenost kao vid borbe za opstanak manjina u multinacionalnim sredinama.
Konferencija je imala za cilj istražiti tradicionalni umjereni stav Bošnjaka u svjetlu onoga što nam se desilo tokom agresije na R BiH, s ciljem ispravnog suočavanja s tim dešavanjima, ali i obnove povjerenja među svim građanima Bosne i Hercegovine.
“Danas, kada o islamu govori ko hoće i šta hoće, vrlo je bitno da ova konferencija ponudi pravu sliku o vjeri islamu i njenoj spremnosti na pomirenje.”, kazao je prof. dr. Fuad Sedić, dekan IPF-a.
Ispred Centra za dijalog – Vesatijja, profesor sa Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva – prof. dr. Ismet Bušatlić kaže kako imamo sreću da se na ovim prostorima islam tumači na umjeren način i da se prihvata bez nasilja i prisile.
Muftija bihaćki Hasan ef. Makić je učesnicima skupa prenio svoja iskustva svjedočeći o torturama koje je tokom dva mjeseca 1992. pretrpio u zloglasnom logoru Omarska kada je bio imam Čaršijske džamije u Prijedoru.
Podršku organizaciji ove konferencije svojim dolaskom iskazao je u ime Vlade Unsko-sanskog kantona premijer Izudin Saračević.
Zaključci konferencije sa međunarodnim učešćem „Umjerenost kao metod suočavanja sa prošlošću s ciljem obnove pomirenja“ održane 30. maja 2015. godine na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću:
1. Učesnici konferencije odaju priznanje Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću i Centru za dijalog-Vesatijja koji smatraju svojom obavezom da u vremenu velikih izazova, pozovu intelektualnu i akademsku zajednicu, da s naučnog stanovišta sagledaju prošlost i pokušaju dati određene odgovore i smjernice po pitanju zajedničke budućnosti s ciljem obnove pomirenja na ovim prostorima.
Kroz proteklih šest stoljeća prisustva islama u Bosni i Hercegovini vidljivo je da su umjerenost i tolerancija prema drugima i drugačijima konstante u bošnjačkom životnom diskursu. U tom pravcu, ideja vodilja ove Konferencije jeste, između ostaloga, potvrđivanje i nastavljanje takve tradicije.
2. Višestoljetna tradicija Bošnjaka u svojoj osnovi utemeljena je na kur'anskim porukama koje govore o odnosima među ljudima. Veličanstvena je poruka Kur'ana: “O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznavali.” (Kur'an, El-Hudžurat, 13.)
3. Obaveza muslimana u svakom vremenu i na svakom prostoru, pa tako i Bošnjaka u ovom vaktu i okruženju, pridržavati se središnjeg puta koji svoje ishodište nalazi u Kur'anu i Sunnetu.
4. Muslimani imaju kur'anski imperativ izvlačenja pouke iz prošlosti, a koji je u različitim kontekstima spominje u Kur'anu na više mjesta. Bošnjaci imaju obavezu da, izučavajući vlastitu prošlost i čuvajući je od zaborava, ne dozvole da ih ikada u budućnosti zadesi novi genocid.
5. Učesnici Konferencije su jednoglasni u ocjeni da je praktična potreba ovakvih naučnih susreta više nego očigledna, jer oni trebaju davati smjernice na koji se način iz današnje perspektive suočiti s događajima iz bliske prošlosti, odnosno kako graditi prijeko potrebno pomirenje koje predstavlja osnovni preduslov napretku naše domovine i svih njenih građana.
6. Od posebne je važnosti da svi faktori u Bosni i Hercegovini prihvate svoje dužnosti, obaveze i nadasve odgovornost za očuvanje, nastavak i kontinuitet umjerenosti, srednjeg puta i pomirenja svih strana, nikako na štetu i protiv drugog, kao što je bilo u prošlosti.
Naučni odbor Konferencije