Plan od deset tačaka za evropski odgovor u vezi s politikom prema izbjeglicama

Plan od deset tačaka za evropski odgovor u vezi s politikom prema izbjeglicama

Pišu: Sigmar Gabriel i Frank-Walter Steinmeier…Članak njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i njemačkog ministra privrede Sigmara Gabriela objavljen u novinama “Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung” 23. 8. 2015. godine.

Evropa stoji pred  generacijskim zadatkom: Nikad prije nije ovoliko ljudi bježalo od političkoga progona i rata kao danas. Mnogi od njih traže zaštitu kod nas u Evropi. S obzirom na krize u našem susjedstvu, moramo računati s time da bi to moglo trajati godinama. Mi Evropljani dužni smo sami sebi i svijetu odgovoriti na veliki izazov koji predstavljaju ovi ljudi koji traže pomoć.

Izbeglice-Sirija-Turska-3

Jedna je stvar jasna: Dosadašnja reakcija nije u skladu sa zadatkom koji Evropa sama sebi mora postaviti. Evropa ne smije više oklijevati, EU mora smjesta djelovati. Zato moramo slijediti evropsku politiku o azilu, izbjeglicama i migraciji koja se temelji na principu solidarnosti i našim zajedničkim vrijednostima o ljudskosti. U tom pogledu prioritetno je  deset tačaka:

1.      Kad je riječ o prihvatu izbjeglica u cijeloj Evuropskoj uniji moraju postojati uslovi koji su dostojni čovjeka. Zato su nam potrebni EU-standardi koji će se poštivati u svakoj državi članici Evropske unije.

2.      Jedinstveni evropski kodeks o azilu mora izbjeglicama kojima je potrebna pomoć garantovati azil koji vrijedi na području cijele Evropske unije. Za to nam je potrebna nova, mnogo ambicioznija integracija evropske politike o azilu.

3.      Potrebna nam je pravedna raspodjela izbjeglica u Evropi. Građani i građanke naše zemlje se kao nikad prije angažiraju oko prihvaćanja i integracije izbjeglica. No ta će solidarnost dugoročno opstati samo ako svi vide da Evropa funkcionira na pravednim principima. Stanje poput današnjeg, u kojem mali broj država članica snosi cijelu odgovornost, jednako je neodrživo kao i sistem koji jednostrano raspodjeljuje teret na zemlje koje se pukim slučajem nalaze na vanjskoj granici Evropske unije. Zato moramo reformirati postojeći Dublinski sistem. Potrebni su nam obavezujući i objektivni kriteriji za kvote o prihvatu izbjeglica za sve države članice koji će zavisiti od njihovih kapaciteta.

4.       Evropi je potrebno zajedničko evropsko upravljanje granicama. Osiguranje granica pritom ne smije biti jedina stvar o kojoj ćemo voditi računa. Potrebno nam je prije svega i više evropske odgovornosti pri registraciji i brizi o pristiglim izbjeglicama.

5.      Moramo smjesta pomoći onim državama članicama Evropske unije koje su trenutno pod posebno velikim pritiskom. Njemačka je jedina država članica Evropske unije koja je smjesta ponudila pomoć kako bi se poboljšala situacija izbjeglica na grčkim otocima. EU i njezine članice moraju po tom pitanju učinkovitije djelovati i zemljama u koje izbjeglice najprije pristižu brzo staviti na raspolaganje praktičnu i finansijsku pomoć. Kod nas u Njemačkoj moramo se pobrinuti za to da prije svega lokalne zajednice mogu izići na kraj s golemim izazovima. Kako bismo to postigli, moramo im pružiti trajnu i sistematsku  finansijsku pomoć.

6.      Ne smijemo skrštenih ruku posmatrati kako ljudi rizikuju svoje živote na putu do nas. Sredozemno more ne smije biti masovna grobnica očajnih izbjeglica. U pitanju je ostavština  humanosti Evrope, pa čak i naša evropska slika o čovjeku uopšte. Zato smo u proljeće poduzeli zajedničke napore za spas izbjeglica u Sredozemnome moru. Te napore moramo dugoročno stabilizirati na evropski način i osigurati Evropskoj uniji odgovarajuće kapacitete.

7.      Izbjeglicama kojima je potrebna pomoć dugoročno možemo pomoći samo ako se osobe koje nemaju pravo na azil vrate u svoje matične zemlje. Stoga mora tema readmisije da zauzme centralno mjesto u našim odnosima sa zemljama porijekla. Osim toga, moramo biti spremni usloviti tehničku i finansijsku pomoć  tim državama konstruktivnom saradnjom. Postojeće privilegije kao što su vizne olakšice  mogle bi se dodatno proširiti.

8.      Diljem Evropske unije moramo postići sporazum o tome koje države smatramo zemljama sigurnog porijekla. Sve države zapadnog Balkana žele ući u Evropsku uniju. Mi im s dobrim razlogom dajemo perspektivu ulaska u Uniju. To međutim znači da se ne možemo prema njima istovremeno ponašati kao prema državama u kojima se vrši progon. Država koja ispunjava kriterije zemlje kandidata za ulazak u Evropsku uniju bi se na području cijele Evropske unije trebala smatrati državom sigurnog porijekla.

9.      Njemačkoj je potreban Zakon o useljavanju. Potrebna nam je pametna, usmjerena politika o useljavanju koja omogućava zakonit boravak u cilju zapošljavanja.  To se smije da ide na teret sistema o azilu.

10.   Cjelovita evopska politika o azilu, izbjeglicama i migraciji mora uključivati i nove političke inicijative za suzbijanje uzroka bijega u zemljama Bliskog istoka i Afrike. Stabilizacija država u raspadu, suzbijanje nasilja i građanskog rata moraju ići korak uz korak s koncentriranim naporima za ekonomski razvoj i stvaranje pravih ekonomskih i socijalnih perspektiva, prije svega za mlade u njihovim matičnim zemljama.  Svi napori međunaorodne zajednice, prije svega Evropske unije i Ujedinjenih naroda, moraju svom snagom biti usmjereni prema tom cilju.

Sve to pokazuje sljedeće: Politički okvir djelovanja odavno nije više nacionalan, što se odnosi i/ili prije svega na politiku o izbjeglicama i migracijama. Samo zajedničkim snagama i samo na evropskom nivou možemo pronaći razumna rješenja. Zato je politika o izbjeglicama i migracijama danas najvažnije političko područje u kojem moramo sa zanosom i uvjerenjem unaprijediti projekt evropskih integracija.

Njemačka je spremna svom snagom raditi na zajedničkom projektu solidarne politike o izbjeglicama.