Ramazanska hutba reisu-l-uleme u Gazi Husrev-begovoj džamiji

Ramazanska hutba reisu-l-uleme u Gazi Husrev-begovoj džamiji

O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni. (Al-Tawbah, 119)

Nije čestitost u tome da okrećete svoja lica prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih djela klone. (Al-Baqarah, 177)

Ramazanska hutba reisu-l-uleme u Gazi Husrev-begovoj džamiji

يا ايها الذين امنوا اتقوا الله و كونوا مع الصدقين(سورة التوبة 119)

Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših.

Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. On ga je, uistinu, poslao svjetovima da radosnu vijest donese i da opomene, prije nego što nastupi Sudnji dan.

Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom Poslaniku na pravom je putu. Onaj koji se – Njemu i Njegovom Poslaniku – ne pokorava, u velikoj je zabludi.

Molimo Allaha, našeg Gospodara, da nas uvrsti među Njegove i Njegova Poslanika pokornike, koji se nadaju Njegovu zadovoljstvu i koji se čuvaju Njegove srdžbe. Mi smo Njegovi i Njemu pripadamo.

U Kur'anu je poziv:

O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni. (Al-Tawbah, 119)

Nije čestitost u tome da okrećete svoja lica prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih djela klone. (Al-Baqarah, 177)

Poštovana braćo i sestre.

Ovo su dani mubarek-ramazana, za koje je Allahov Poslanik (a.s) rekao: O ljudi, došao vam je ramazan s blagoslovom, milošću i oprostom, mjesec koji je Allahu draži od svih drugih mjeseci, čiji su dani važniji od svih drugih dana, čije su noći značajnije od svih drugih noći, čiji su trenuci bolji od svih drugih trenutaka…

Nesretan je samo onaj kome je u ovom mjesecu uskraćen Božiji oprost. Sjetite se, dok ste gladni i žedni, gladi i žeđi Sudnjega dana. Dijelite onima koji su siromašni i napušteni. Poštujte starije i imajte samilosti prema mlađima. Održavajte rodbinske veze.

Braćo i sestre.

Allah dž.š., obavezao je ljude postom iz velike milosti i mudrosti i s plemenitim ciljem. Taj propis ima formalnu, vidljivu stranu, kojom se od nas zahtijeva da se u toku dana, od zore do zalaska sunca, sustegnemo od hrane i pića, te putenih strasti. To je jasno iz teksta Kur'ana: Jedite i pijte sve dok vam bijela nit od crne niti zore razgovjetnom ne postane, a potom do noći postite, žene ne usrećujte dok se u itikafu džamijskom nalazite, to su Allahove granice i njima ne prilazite! (Al-Baqarah, 187)

Ono što se, međutim, ne može na prvi pogled opaziti izvana, već dolazi samo iz nutrine postača, jeste duhovna strana posta. To su plodovi duše, koji su daleko važniji i koje je Allah učinio glavnim ciljem prema kojem se postač kreće: Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen neka čini dobra djela! (Al-Kahf, 110)

A milost Moja obuhvata sve. (Al-‘Araf, 156)

Kao što su za prispijeće i zrijenje svakoga ploda potrebni vrijeme, voda i sunce, i za odgoj duše su potrebni ibadeti, post i milosrđe. Allah nam je obznanio namaz, post i zekat, kako bi se naš duh ispravno razvijao i kako bi se jačala naša volja za savladavanje životnih poteškoća. Naravno, i kako bismo zaslužili Njegovu milost, za koju On kaže: Dat ću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali…

Post je lijek duši. Njegovi efekti se prepoznaju u pravilnom usmjerenju snaga i mogućnosti duše. Bez pobožnosti (takvaluka) duša pobolijeva, a duh zamire, postaje nesposoban da se kreće, dovodi vjernika u stanje nepokretnosti.

A nepokretnost je klinička smrt muslimana i nju osjećamo svi danas.

Razvijati potencijale vlastitog duhovnog života moguće je samo stalnom muhasebom i muraqabom (svođenjem računa sa svojim nefsom, uz duhovni nadzor), za što je potrebna jaka volja i odlučnost. Tu volju je moguće iskovati postom. Svaki musliman bi trebalo da bude blag i strpljiv, jer su to svojstva bogobojaznih (mutekijja). Allah kaže: Strpljivo podnositi i praštati, tako treba svaki pametan postupiti. (Al-Shura, 43)

Dobro i zlo nisu isto! Na zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. (Fussilet, 34)

Tako gledajući, vjernik uzima post za sredstvo kojim čisti dušu i čini je plemenitom. Krijepost je istinska vrijednost. Krijeposni ljudi su oni koji su pobožni, koji svoju vjeru dokazuju spremnošću da se žrtvuju, kako za vlastitu tako i za sreću drugih, za sreću svoje braće i sestara u zajednici.

Onome ko zanemari ovu svrhu ibadeta i ne spozna njenu mudrost post neće donijeti nikakve plodove duši, a tijelo će biti samo izloženo naporu i umoru.

Allahov Poslanik je ovu veliku istinu sažeo u jednoj misli, u hadisu u kojem veli: Ko ne napusti laž i postupak po njoj nema potrebe da ostavlja hranu i piće. (Buharija)

Braćo i sestre.

Plemeniti poslanik Muhamed (a.s) kazao je da Bog u prvoj trećini ramazana daruje Svoju milost ljudima, u drugoj oprost od grijeha, a posljednjoj spas od džehenemske vatre. On nas, ustvari, podsjeća da bi i naša duhovnost trebalo da bude podvrgnuta pojačanom ibadetu i činjenju dobrih djela u ovome mjesecu. Taj put bi trebalo otpočinjati od onoga što je lakše: zikrom, namazom, učenjem Kur'ana, s osmijehom na licu pri susretu s braćom i sestrama, pomoći u poteškoći i otklanjanju briga, ispoljavanjem odgovornog odnosa prema zajednici, kako bi ona bila snažnija i jača, dobrovoljnim radom i odvajanjem od imetka za napredak i prosperitet zajednice.

Podsjećam da islam ima pozitivan i optimističan odnos prema životu. Vrlina je mjera stvari koja se ogleda u zajedništvu i ljubavi, saradnji i slozi, milosti i dobroti, lojalnosti i povjerenju, iskrenosti i dobronamjernosti, pravdi i poštenju, strpljivosti i poniznosti, borbi protiv zla i opačine.

U njemu nećete naići na zagovaranje ljubomore, mržnje i nepravde, laganja i klevete, pohlepe i rasipnosti, apatije, pesimizma i beznađa.

Naprotiv.

Milosrđe je na vrhu islamskih vrijednosti. U Kur'anu stoji:

Imeci i djeca su ukrasi ovog svijeta. Ostajuća dobra djela bit će kod Gospodara tvoga bolje nagrađena i ono u što se čovjek može pouzdati. (Al-Kahf, 46)

Na kraju, neka nam u ovim ramazanskim danima naročit smjerokaz u našem svakodnevnom postupanju budu riječi našega Poslanika:

O ljudi, vi imate putokaze, pa ih slijedite. Vi imate svoj cilj; stoga, idite tom cilju. Vjernik živi između dva straha: prošlosti, za koju ne zna šta je Allah s njom uradio, i budućnosti, za koju ne zna šta mu je Allah u njoj odredio. Zato, neka svako od vas uzme od sebe za sebe. Od dunjaluka svog za Ahiret svoj. Od mladosti za starost. Od života za smrt. Tako mi Allaha, u Čijoj ruci je Muhammedov život, poslije smrti nema pokajanja, poslije dunjaluka nema staništa, osim Dženneta ili Džehenema. Kažem vam ovo i molim Allaha da nam oprosti.

Allahu Uzvišeni, daruj nam Svoju milost, oprosti nam grijehe i sačuvaj od džehennemske vatre.

Učvrsti nas u namjeri da samo Tebi ponizni budemo.

Obdari nas voljom za ibadetima i pokornošću,

Ti Koji primaš pokajanja i dove!

Amin.