U Janji predstavljena knjiga hfz. Jusufa ef. Džafića “Evlija Čelebija o Bošnjacima”

U Janji predstavljena knjiga hfz. Jusufa ef. Džafića “Evlija Čelebija o Bošnjacima”

MIZ Janja i MIZ Bijeljina, u saradnji sa Udruženjem za afirmaciju univerzalno pozitivnih vrijednosti “Prosvjetitelj-Muallim”, tim Janja-Bijeljina, u Atik čaršijskoj džamiji u Janji poslije jacija namaza, organizovali su 28.02.2016. godine predstavljanje knjige  autora hfz. Jusufa ef. Džafića.

Domaćin je bio Omer ef. Camić, glavni imam MIZ Janja, moderator promocije je bio Mirsad ef. Okanović, imam MIZ Bijeljina, a knjigu su predstavili Emir Musli, profesor i predsjednik I.O. MIZ Bijeljina te autor knjige hfz. Jusuf ef. Džafić.

celbijajanja

EVLIJA ČELEBIJA O BOŠNJACIMA je prva knjiga na našim prostorima u zadnjih 30 godina koja se bavi tematikom Evlije Čelebije i njegovog Putopisa, čuvene Sejahatname. Inače, ovo je prva knjiga koja se bavi predmetom odnosa Evlije Čelebije prema Bošnjacima, kako onima u Bosni, tako i širom Osmanskog carstva.DSCN0473

Jusuf Džafić rodio se u Bijeljini, uoči ratnih stradanja na našim prostorima. Kao dijete proživio je vrijeme stradanja i poniženja. Bio je najbolji učenik osnovne škole koju je pohađao u rodnom gradu, 2010. je bio najbolji učenik 334. generacije Behram-begove medrese u Tuzli, a 2015. godine hafiz Jusuf Džafić diplomirao je na prestižnom, najstarijem univerzitetu na svijetu Al-Azhar u Kairu.

Evlija je danas poznato ime, kako u svijetu, tako i kod nas. Da ironija bude veća, Evlija je poznatiji i proučavaniji na Zapadu, kome je posvećen manji dio njegovog Putopisa, dok je u muslimanskim zemljama, čije opise obuhvata većina njegovog Putopisa, proučavan, ali ne sa toliko žara koliko u zapadnom dijelu svijeta. Primjera radi, zadnji stručni članak o Evliji Čelebiji u Bosni je objavljen davne 1988. godine,” kazao je hfz. Jusuf ef. Džafić.

ec1

Evlijina biografija

 Evlija ibn Derviš Mehmed Zilli, kako glasi njegovo puno ime, rođen je 1611. godine u imućnoj i uglednoj stanbulskoj porodici porijeklom iz Kutahije. Otac mu je bio starješina sultanovih zlatara. Mati mu je abhaskog porijekla i rodica je velikog vezira Melek Ahmed-paše, namjesnika u Bosni (1659-1660) i Rumeliji (1660-1662). Upravo zahvaljujući njemu Evlija će proputovati Bosnu i Ugarsku.

U rodnom gradu Evlija je pohađao osnovnu školu (mekteb), a onda medresu šejhu-l-islama Hamid-efendije, da bi na kraju 1636. godine bio primljen na Enderun, dvorski univerzitet, gdje je proveo dvije godine. Imao je dosta učitelja, od kojih posebno ističe Derviša Omer Pišuvaja, te Evliju Mehmed-efendiju, njegovog glavnog učitelja pred kojim je jedanest godina izučavao nauke, i naučio, između ostalog, napamet Kur'an i pravilno učenje Kur'ana na sedam kiraeta. Takođe, izučio je i zlatarski zanat od svog oca Derviš Mehmeda.

Evlija je, dakle, bio visoko obrazovan, kurra hafiz. Bio je i izvrstan karija (učač Kur'ana), što je i bio povod njegovog dolaska na dvorsko sveučilšte. No, Evlijina radoznala priroda mu nikad nije dozvolila da se skrasi na jednom mjestu; Prihvati se neke činovničke ili alimske pozicije i izgradi karijeru ili se pak upusti u detaljnije izučavanje nauka, tako da je već 1630. godine preduzeo prva putovanja – tada počinje da piše svoj Putopis, a od 1640. godine nalazimo ga skoro stalno u pokretu. Smrt ga je zatekla u Kairu 1682 ili 1685. godine, gdje se bio skrasio zadnjih godina svoga života, kompletirajući rukopis svoga putopisa koga je nazvao Sejahatnama.